„Pozitivna rješenja utjecaja na okoliš za peradarski kompleks ukrajinskog investitora Premium Chichen Company utemeljena je na nevjerodostojnim podacima“, rekla je to na tiskovnoj konferenciji u Sisku predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša Dušica Radojčić (Možemo).
Konferenciji su nazočili i predstavnici građanskih inicijativa iz Siska, Velike Ludine, Lekenika i Sunje, na čijem području se planira investicija.
„Radi se o kompleksu diljem SMŽ s potencijalnim velikim utjecajem na okoliš koje lokalna infrastruktura ne može podnijeti. 2023. i 2024. je izdano ukupno 18 rješenja o prihvatljivosti zahvata ovog megaperadarskog kompleksa. Nakon toga su uslijedili postupci utjecaja na okoliš, a trenutačno je u tijeku pet postupaka procjene utjecaja na okoliš koje su u završnim fazama. Tijekom tih postupaka otklonjene su sve argumentirane primjedbe lokalnih stanovnika, ali i stručne javnosti što je samo dokaz o vrlo lošoj kvaliteti postupaka procjene utjecaja na okoliš koje se vrlo često svode na farsu jer se baziraju na nevjerodostojnim podacima, rekla je Radojčić dodavši kako će tražiti sazivanje tematske sjednice saborskog odbora za okoliš.
Radojčić je naglasila da je projekt iscjepkan na manje dijelove, a radi se o jedinstvenom projektu za koji je prema Zakonu o zaštiti okoliša, utemeljenom na europskoj direktivi, nužna jedinstvena procjena utjecaja na okoliš: “Objektivno i kronološki radi se o povezanim dijelovima jedinstvene cjeline koja se sastoji od pogona za proizvodnju stočne hrane, farmama za tov pilića, pogonima za klanje i preradu mesa i bioplinskom postrojenju za obradu nastalog otpada. Zakon nalaže da se za takve jedinstvene projekte provodi jedinstvena procjena kako bi se mogao procijeniti njihov sinergijski i kumulativni učinak. Pojedinačnim postupcima željelo se izbjeći stvaranje cjelovite slike onoga što će to značiti za zajednicu, njihove resurse i razvojni potencijal.“
Napomenula je kako će od Ministarstva zaštite okoliša tražiti obustavljanje postupaka procjene utjecaja na okoliš i njihovo usklađivanje sa zakonom kako bi se cjelovito sagledao utjecaj na okoliš ovog megaprojekta.
Kako bi dočarala razmjere projekta, aktivistica Dubravka Hrvoj iz Okola rekla je da će se na području tog sela s 88 kuća, izgraditi farma za uzgoj pilića s 96 peradarnika, čija ukupna površina odgovara veličini 86 maksimirskih igrališta. “Naravno da se bojimo za zdravlje, lokalna infrastruktura to ne može izdržati i ta je farma neprihvatljiva uz Podzemno skladište plina”, naglasila je Dubravka Hrvoj i dodala kako se radi o lokaciji udaljenoj samo kilometar od Lonjskog polja, bez infrastrukture, odvodnje i mogućnosti pročišćavanja, a pritisak od 12.000 kamiona nezamisliv je za tako malu sredinu.
Snježana Sužnjević Vago iz inicijative Siščani ne žele biti smetliščani demantirala je one koji misle da je investitor odustao od bioplinskog postrojenja. „Studija je išla cjelovito za klaonicu i bioplinsko postrojenje, a Povjerenstvo je dalo pozitivno mišljenje. Od Siska namjeravaju napraviti septičku jamu u koju bi se dovozio sav gnoj i sve uginule životinje s farmi koje misle izgraditi u županiji“, upozorila je.
Dodala je da “prostorni planovi ne podržavaju izgradnju te megalomanske tvornice koja bi trebala imati dimenzije od preko kilometar dužine i oko 200 metara širine te ne postoje uvjeti za izdavanje građevinske dozvole.”
Željko Rožić, Sisak, podsjetio da su sve ove farme, postrojenja za preradu i tvornica stočne hrane dio jednog tehnološkog procesa: “Taj proces je toliko ogroman da se prostire kroz cijelu Sisačko‑moslavačku županiju, praktično do granica Zagreba”. Podsjetio je da je na studiju utjecaja na okoliš samo za centralno postrojenje u Sisku podneseno nekoliko stotina primjedbi, koje su odbačene: „Projekt je ogroman, sa zastarjelim tehnologijama, vrlo nejasnim rješenjima i nedokazanim izračunima potrošnje plina, vode, otpadnih voda i emisija. Sve smo to dostavili, a u Ministarstvu zaštite okoliša kažu da je sve prihvatljivo. Ako se sagradi ova megalomanija, u problemu neće biti samo Sisak, nego i Zagreb“, zaključio je.
Okupljenima su se obratili i Ivanka Cestarić iz Lekenika te Damir Rossini iz Sunje, a koji su prenijeli zabrinutost mještana u općinama iz kojih dolaze.
Na kraju su poručili da će pokretati upravne sporove protiv pozitivnih rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš u okviru megaperadarskog projekta na području Sisačko-moslavačke županije.
Fotografija: sisakportal.hr