Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora Marijana Petir primila je
predstavnike radne skupine Hrvatske poljoprivredne komore za izradu amandmana na Zakon
o lovstvu Sabinu Grandverger, Daria Abramovića i Ivanu Pavić, s kojima je razgovarala o
štetama koje divljač počini na poljoprivrednim usjevima i nasadima te o rješenjima koje bi do
drugog čitanja trebalo ugraditi u Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu.
Petir je predstavnike Komore upoznala s time da Odbor za poljoprivredu već godinama traži
izmjene Zakona o lovstvu i održivo rješenje za štete od divljači, koje treba oblikovati u
dijalogu sa svim zainteresiranim stranama. Istaknula je da se poljoprivrednici više ne mogu
nositi s velikim i ponavljajućim štetama na usjevima i nasadima.
Govoreći o rješenjima koja bi trebalo ugraditi do drugog čitanja Zakona, Petir je izdvojila reviziju lovnogospodarskih osnova, kako bi se utvrdilo odgovaraju li podaci o brojnosti
divljači stvarnom stanju na terenu.
„Ako lovnogospodarska osnova na papiru pokazuje jedno stanje, a poljoprivrednici na terenu
trpe velike i ponavljajuće štete, tada sustav nije održiv. Potrebno je provjeriti stvarnu brojnost
divljači i gospodarenje divljači jasnije povezati s razinom šteta koje ona prouzrokuje“, rekla je
Petir.
Posebno je upozorila da samo povećanje udjela županija u prihodima od lovozakupnina nije
dovoljno ukoliko se Zakonom istodobno ne propiše jasan model utvrđivanja i isplate šteta.
„Dati županijama više novca, a ne propisati tko zaprima prijavu štete, u kojem roku izlazi na
teren, tko izrađuje zapisnik, tko procjenjuje štetu, iz kojih se sredstava ona isplaćuje i tko
nadzire provedbu, nije rješenje. Poljoprivrednicima treba jasan, pravedan i provediv model
obeštećenja ugrađen izravno u Zakon“, istaknula je Petir.
Naglasila je da se odgovornost za štetu ne može prebaciti samo na poljoprivrednika, koji ne
gospodari divljači, ne određuje njezinu brojnost i ne upravlja lovištem.
„Poljoprivrednik koji ostane bez uroda, usjeva, nasada, vinograda ili stoke trpi stvarnu
gospodarsku štetu. Ta šteta nije manje važna zato što se dogodila na njivi. Ako se štete
ponavljaju i ugrožavaju opstanak proizvodnje, poljoprivrednik ne može ostati sam“, poručila
je.
Petir je podsjetila da je upravo na inicijativu Odbora za poljoprivredu uvedena mjera
sufinanciranja nabave zaštitnih ograda, električnih pastira i druge opreme za sprječavanje
šteta od divljači. Budući da se ta mjera pokazala korisnom i potrebnom, Odbor je pozvao
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva da ponovno otvori natječaj i na taj način
pomogne poljoprivrednicima u zaštiti usjeva i nasada.
„Ako od poljoprivrednika očekujemo da poduzimaju preventivne mjere, moramo im osigurati
i dostupne instrumente za njihovu provedbu. Ne možemo ih obvezati na postavljanje skupe
zaštitne infrastrukture, a zatim ih ostaviti da sami snose sve troškove“, rekla je Petir.
Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore složili su se s iznesenim stajalištima te
predložili da se do drugog čitanja Zakona u tekst ugrade konkretne odredbe kojima će se
jasnije urediti odgovornost za štete od divljači i zaštititi poljoprivredni proizvođači.
Predložili su da teret dokazivanja o provedbi mjera gospodarenja divljači, smanjenju njezine
brojnosti, odstrelu i drugim postupanjima bude na lovoovlašteniku, a ne na poljoprivredniku.
Zatražili su i propisivanje jasnih rokova za izlazak na teren, obvezno sastavljanje zapisnika,
neovisnu i stručnu procjenu štete te obvezno osiguranje ili drugo financijsko jamstvo
lovoovlaštenika za naknadu šteta.
Predstavnici HPK podržali su i zahtjev za revizijom lovnogospodarskih osnova te predložili
uspostavu redovitih i neovisnih kontrola brojnosti divljači kako bi se planski podaci uskladili
sa stvarnim stanjem na terenu. Predloženo je i propisivanje obveznih mjera smanjenja
brojnosti divljači na područjima na kojima se štete ponavljaju te veća transparentnost
podataka o odstrelu i uklanjanju divljači.
Posebno su predložili da se u slučajevima pojave divljači i ponavljajućih šteta propiše obveza
koordiniranog istjerivanja divljači te provedbe drugih dopuštenih mjera njezina odvraćanja od
poljoprivrednih površina. Istaknuli su i potrebu redovite prihrane i uređenja polja za divljač
unutar lovišta kako bi se smanjio njihov ulazak na usjeve i nasade.
Predstavnici Komore podržali su prijedlog Odbora za poljoprivredu za sufinanciranje nabave
zaštitnih ograda, električnih pastira i druge infrastrukture iz sredstava sustava lovstva i
povećanih prihoda županija od lovozakupnina.
„Do drugog čitanja očekujem konkretna rješenja: reviziju lovnogospodarskih osnova,
utvrđivanje stvarnog brojnog stanja divljači, jasan postupak prijave i procjene štete, održiv
model isplate naknade za štetu te ponovno otvaranje natječaja za sufinanciranje zaštitnih
ograda i električnih pastira. Poljoprivrednici to traže godinama i sada je vrijeme da se pitanje
šteta od divljači konačno i pravedno riješi Zakonom“, zaključila je Petir.
Priložene fotografije vlasništvo su Službe za medije Hrvatskoga sabora.