Povodom Međunarodnog dana georaznolikosti, 6. listopada, u Multimedijalnoj dvorani na Trgu dr. Franje Tuđmana u Kutini, održan je bogat i raznolik program. Za njegovu je organizaciju zaslužan LAG Moslavina sa suradnicima – Gradom Kutina, Turističkom zajednicom grada Kutine i Udrugom Moslavina.
Ovogodišnja tema Međunarodnog dana georaznolikosti, koji se obilježava od 2021. godine, kada je proglašen od strane UNESCO-a, bila je „Jedna Zemlja, mnogo priča“. Ona je potaknula sudionike da dublje istraže bogatstvo krajolika i prirodne procese koji su oblikovali našu regiju. Naime, Moslavačka gora, svojim slojevitim geološkim naslijeđem, mineralima i fosilima, nudi upravo takvu priču, priču koja seže milijunima godina unatrag.
Tom prigodom doc.dr.sc. Zorica Petrinec, djelatnica Geološkog odsjeka PMF-a, prezentirala je “Mineraloško-petrološka studiju područja Samarica-Garjevica“, Udruga Moslavina osmislila je izložbu geološkog bogatstva Moslavine, a učenici OŠ Mate Lovrak održali su prigodnu radionicu i prezentaciju svojih radova te pokazali kako georaznolikost može biti inspiracija za učenje, istraživanje i očuvanje prirode.
Događanju su prisustvovali brojni gosti, među kojima i zamjenica gradonačelnika Ivana Grdić. Pozdravivši okupljene istaknula je važnost očuvanja prirodne i geološke baštine Moslavine kao temelja budućeg razvoja, edukacije i održivog turizma. „Izuzetno mi je drago da na ovaj dan možemo pokazati naš geološki biser Moslavačku goru. Posebno nas veseli što su u program uključeni i naši učenici, budući ambasadori prirodne baštine, koji će te vrijednosti prenositi novim generacijama. Grad Kutina već drugu godinu aktivno sudjeluje u obilježavanju ovog važnog dana te sufinancira stručnu studiju za Moslavačku goru, čime potvrđujemo našu predanost održivom razvoju i valorizaciji prirodnih resursa“, rekla je Grdić.
Predstavljajući studiju „Mineraloško-petrološka studija područja Samarica–Garjevica“, koju je izradio Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, doc. dr. sc. Zorica Petrinec, istaknula je kako se Moslavačka gora svojim sastavom i geološkim procesima razlikuje od drugih masiva u regiji, poput Papuka ili Medvednice.
„Naša istraživanja pokazala su da Moslavačka gora nosi jedinstven geološki potpis iz vremena krede, kada su Zemljom još hodali dinosauri. Tada su se, pod niskim tlakom i visokom temperaturom, odvijali procesi koji su oblikovali stijene i minerale, što ovu goru čini iznimno važnom u regionalnim i međunarodnim okvirima. Naši rezultati otkrivaju recept nastanka moslavačkog granita, stijene po kojoj se Moslavačka gora razlikuje od svih sličnih masiva u ovom dijelu Europe“, pojasnila je Petrinec.
Rezultati studije potvrđuju iznimnu znanstvenu i krajobraznu vrijednost područja Samarice i Garjevice, osobito po pojavi jedinstvenih kamenih kugli, rijetkog prirodnog fenomena koji se smatra geološkim nasljeđem od međunarodnog značaja.
Upravo ovakva otkrića i sustavna istraživanja čine temelj za ambicioznu inicijativu „Moslavina – budući geopark“, kojom se planira pozicionirati Moslavina među svjetski prepoznata područja georaznolikosti.
Svojom predanošću istraživanju i očuvanju geološke baštine, Kutina pokazuje da prirodna raznolikost nije samo bogatstvo koje nas okružuje, ona je i temelj održivog razvoja, identiteta i ponosa Moslavine.