Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir otvorila je 3. po redu konferenciju „Biznis je na selu“ koju su zajednički organizirali tvrtka IPS Konzalting i poslovni edukacijski portal Mojnovac.hr. Tom je prilikom zastupnica Petir održala uvodno predavanje s temom „Poljoprivreda jučer, danas, sutra“.
Ovogodišnji program konferencije tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda – od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje. „Poljoprivrednici imaju posebnu mudrost jer znaju kako uspostaviti ravnotežu sa čovjekom, Bogom i prirodom, da bi mogli proizvoditi u tvornici pod vedrim nebom i to je filozofija koju poštujem i dobro poznajem, jer sam na njoj odrasla“ uvodno je istaknula Marijana Petir i dodala da se vremena i okolnosti mijenjaju, pa se mijenja i poljoprivredna proizvodnja kakvu su poznavali naše bake i djedovi, ali i očevi i majke. „Pristup poljoprivredi i proizvodnji hrane drugačiji je zbog klimatskih, okolišnih, geopolitičkih i tržišnih izazova, a sektor to sve više osjeti i mora se prilagođavati tim novim okolnostima kao i utjecaju provedbe drugih politika, posebice onih zelenih, što prije desetak godina nije bio slučaj“, rekla je Petir.
Ona je istaknula da je hrvatskoj poljoprivredi potrebna potpuna transformacija načina funkcioniranja kako bismo proizvodili proizvode s dodanom vrijednošću i prestali izvoziti sirovinu na kojoj druge države stvaraju dodanu vrijednost, a za to nisu dovoljne samo prirodne predispozicije koje Hrvatska ima ili izdašna financijska sredstva koja su osigurana za razvoj poljoprivrede, već je potrebno pitati poljoprivrednike što njima treba da bi za nas i dalje proizvodili hranu, a stanovnike sela, što njima treba da bi ostali i dalje živjeti na selu i čuvali hrvatski prostor.
Rekla je kako je izostanak tih razgovora rezultirao na EU razini prosvjedima poljoprivrednika od kojih se traži da sa manje novca odgovore na pojačanu zelenu ambiciju, da proizvode više i da budu konkurentniji, dok se paralelno sklapaju trgovinski ugovori koji omogućavaju da na europsko tržište stižu proizvodi koji su nelojalna konkurencija našim proizvodima, a i pitanje je jesu li dobri za naše potrošače obzirom da se u njihovoj proizvodnji koristi GMO, hormoni, antibiotici, pesticidi koji nisu dozvoljeni u EU i sve ono čega se prosječan Europljanin grozi.
Izrazila je zabrinutost najavom Višegodišnjeg financijskog okvira za novo proračunsko razdoblje u kojem se planira ukidanje drugog stupa ZPP-a, tj. ukidanje ruralnog razvoja.
„Umjesto da se preslože prioriteti i utvrdi što se to doista iz ruralnog razvoja treba financirati, predlaže se njegovo ukidanje što za nas nije prihvatljivo te smo stava da treba zadržati oba stupa ZPP-a kao i financijski okvir koji je bio do sada. Veće izdvajanje za obranu i naoružanje jest stvarna potreba, no to se ne smije odvijati na uštrb poljoprivrede jer svatko razuman trebao bi znati da ljude moramo hraniti da bi nas mogli braniti, a za to trebamo sami proizvesti dovoljno hrane“, rekla je Petir.
Rekla je da je Hrvatska puno dobila ulaskom u EU što se ogleda i u nizu provedenih projekata koje ne bismo proveli da nije bilo financijske podrške iz EU, no istaknula je da u budućnosti moramo smanjiti administrativna ograničenja, kako na europskoj, tako i na nacionalnoj razini i podupirati projekte koji stvaraju dodanu vrijednost u proizvodnji, doprinose ciljevima Strategije razvoja poljoprivrede, većoj produktivnosti, konkurentnosti sektora i opstanku hrvatskog sela.
Kako je pojasnila, u posljednjih 15 godina posredstvom Agencije za plaćanje u poljoprivredi iz EU fondova je za hrvatsku poljoprivredu i ruralni razvoj uplaćeno 10 milijardi eura, no većina tog novca bila je usmjerena na ruralni razvoj, a ne u poljoprivrednu proizvodnju. „Taj novac nije došao do svih 165 000 poljoprivrednika upisanih u Upisniku, niti do 100 000 onih koji su u sustavu potpora, već je investicijske potpore dobilo svega nešto više od 2% ukupnog broja hrvatskih poljoprivrednika, što pokazuje da prioritete treba bolje utvrditi, a natječaje prilagoditi stvarnim potrebama poljoprivredno-prehrambenog sektora“, upozorila je Petir.
Odbor za poljoprivredu prepoznao je ove izazove te je sa predstavnicima poljoprivrednika, komora, znanstvenih i stručnih institucija, nadležnim ministarstvima i drugim državnim tijelima organizirao tematske rasprave iz kojih su proizašle jasne preporuke kako unaprijediti postojeće stanje. Predstavila je aktivnosti i inicijative Odbora te je ukazala na strateške prednosti Hrvatske u odnosu na druge države članice. Naglasila je da je potrebno uložili više napora u digitalizaciju poljoprivrede i otklanjanje prepreka mladima za bavljenje poljoprivredom jer je to preduvjet generacijske obnove poljoprivrede i hrvatskog sela.
„Profesionalizacija predstavlja ključ u modernizaciji današnje hrvatske poljoprivrede i to kroz primjenu suvremenih tehnologija, propitkivanje poslovnih modela koji su zaista održivi i profitabilni, te korištenje EU fondova i financijskih instrumenata koji mogu potaknuti daljnji razvoj OPG-ova. Ovaj proces ne samo da povećava produktivnost, koja je u Hrvatskoj tek na 31 % europskog prosjeka, već osigurava i konkurentnost domaćih proizvođača na globalnom tržištu. Ulaganjem u znanje, opremu i digitalizaciju, stvaramo održivu i profitabilnu poljoprivredu koja može odgovoriti na izazove budućnosti, uz istovremeno očuvanje ruralnih područja i poljoprivredne tradicije“, istaknula je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga, u svom izlaganju „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“.
O digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorio je Igor Frljužec iz Digital Agro dok je Marija Đeldum iz tvrtke Stogaj progovorila na temu “Osiguranje u poljoprivredi – opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Održana su i dva panela. Na prvom panelu sudionici su bili predstavnici financijskog sektora, a razgovarali su na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” te su govorili o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Drugi panel okupio je poljoprivrednike koji su iznijeli vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora – od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.