Vjernici Župe Voloder i Kutinskog dekanata nakon više stoljeća obnovili su Hodočašće Majci Božjoj Garićkoj na Moslavačkoj gori. Nakon 450 godina u ostacima crkve Navještenja bl. Djevice Marije, u narodu poznate kao Bela crkva i pavlinskog samostana iz 13 stoljeća služena je i misa koju je predvodio Marijan Štingl, župnik župe Voloder. U davnim vremenima Pavlini su gradili samostane udaljene od naseljenih mjesta udaljene sat hoda, a narod ih je hodočastio. Hodočašće po Moslavačkoj gori do Bele crkve prolazi poučnom stazom Crkveni jarak dužine 3,5 km.
Pavlinski samostan na Mosavačkoj gori (Garić) najstariji je pavlinski samostan na tlu današnje Hrvatske. Već 1257. postoje indicije o postojanju nastambe pustinjaka na mjestu pavlinskog samostana na Moslavačkoj gori, a isti se izričito spominje 1273. godine. Samostan, kroz čije se spise može sagledati život ovog područja, bio je ujedno i najvažnija crkvena institucija na području komitata Garića, Gračenice i vlastelinstva Moslavine (dio današnje Moslavine), a do sredine 15. stoljeća i jedini samostan. Imao je podršku lokalnih posjednika. Djelovao je kao locus credibilis, uživao veliki ugled, a služio je i kao mjesto za pohranu dragocjenosti. Pavlini su samostan napustili pred osmanlijskom najezdom u 16 stoljeću i preselili se u Lepoglavu. Samostan ima najveći srednjovjekovni sačuvani arhiv među pavlinskim samostanima u Hrvatskoj jer su ga pavlini prije osmanlijskih naleta pohranili u lepoglavskom samostanu. Njegov arhiv dragocjen je za određivanje topografije i povijesti ovih krajeva. Slika Majke Božje Garićke sa središnjeg oltara crkve prenesena je u crkvu u Kloštar Ivanić.
Crkva Majke Božje Garićke mjesto je hodočašća, osobito na marijanske blagdane. Osim matične crkve, brinuli su se za bar još jednu kapelu. Arheološka istraživanja samostana započela su konačno 2009. godine i već nakon dvije sezone istraživanja došlo je do iznenađujućih otkrića. Nakon potpune arheološke istraženosti ovog lokaliteta, kao i lokaliteta ostalih pavlinskih samostana u Slavoniji i novih, na analizi izvora utemeljenih povijesnih monografija pojedinih pavlinskih samostana, moći će se revidirati i nadopuniti donešeni zaključci o pavlinskom samostanu Blažene Djevice Marije na Gariću.
Pretpostavlja se da je posljednja misa u Pavlinskom samostanu u Beloj crkvi služena oko 1570. godine. Nakon 450 godine vjernici Župe Voloder i Kutinskog dekanata obnovili su hodočašće Majci Božjoj Garićkoj oko 25. 3., blagdana Navještenja bl. Djevice Marije kojem je i posvećena Bela Ckrva na Moslavačkoj gori.
Hodočašće Majci Božjoj Garićkoj
