Ocjena berbe kukuruza

Pri završetku je berba kukuruza. Budući da mu vremenske prilike nisu bile naklonjene,  a pojavile su se i određene bolesti te štetnici i divljač, urod je znatno manji od prosječnog.  Riječ je o oko 10 tona po hektaru, što i nije toliko loše za središnji dio Moslavine, no, nažalost ostatak se ne može pohvaliti istim, ističe agronom i vlasnik poljoprivrednog obrta Josip Žatečki iz Grabrovog Potoka.

„Vremenske prilike su bili, kao što znate, vrlo čudne. Dakle bila je izrazito sušna godina. Sušno je bilo proljeće, potom smo imali period s velikim količinama oborina početkom šestog mjeseca te je dio usjeva čak i propao. Nakon toga dolazi 7. i 8. mjesec s izrazito visokim temperaturama, dakle suša nezapamćena. No,  sve u svemu, na kraju je dosta to dobro i prošlo ovdje na našem području, no, jasno ima i dijelova s laganim tlima, a tu će prinosi biti slabi, dok su na obim teškim tlima koja relativno dobro zadržavaju vlagu prinosi dosta dobri.“ – pojasnio je.

Budući da je prosječan urod u proteklih nekoliko godina bio oko 12 tona po hektaru, ovogodišnji nešto slabiji rezultat trebao bi postići više cijene, no, to nije tako. „Cijene variraju iz dva razloga. Prvi razlog je cijena plina koja se promijenila nakon 1. listopada, dakle, troškovi sušenja su porasli, a drugi je razlog problematika na cijelom svjetskom tržištu. Dakle, to nisu burze, to je mešetarenje i cijene koje se kreću ne prate realan trošak poljoprivrednika.“ – ističe Žatečki.

Bez obzira na slabiji urod, hrvatski ratari imat će i više nego dovoljno kukuruza za svoje potrebe. „Mi žitarica imamo dovoljno, dakle kukuruz, pšenica, ječam i soja nama nisu problem.  Nama je najveća problem proizvodnja mlijeka, a potom i određeni manjak u  svinjogojskoj proizvodnji.“

Ulog u proljetnu sjetvu već je bio znatno veći od lanjskog,  sada otkupna cijena nažalost ne prati manjak prinosa te je pred našim ratarima jedna teška jesenska sjetva.  „Najveći problem su ulazni troškovi. Dakle, troškovi su značajno poskupili u zadnjih godinu – dvije, a posebno ovih zadnjih godinu dana. Cijene mineralnog gnojiva su otišle 300 i 400 posto gore, a nekih i više. Recimo tona kana je prije 2 godine bila oko 1.500 kuna, a sad je oko 7.500 kuna.  Gnojiva koja su posebno vezana uz zemni plin su jako, jako poskupila, i to jako opterećuje poljoprivrednu proizvodnju.“ – pojašnjava Žatečki.

I na kraju zaključiti možemo kako će ovogodišnja berba, ako je riječ o 10 tona po hektaru pokriti troškove jesenske sjetve, no, kako znamo da je i soja također jesenska kultura, a znamo i da je njezin prinos znatno slabiji, pitanje je hoće li svi poljoprivrednici imati dovoljno sredstava za kvalitetan rad. „Možemo reći da se već osjeća sigurno pad u ulaganjima u poljoprivrednu proizvodnju. Nemamo manje obradivih površina jer su one vezane uz poticaj, no, problem su ulaganja.  Ima još nešto zaliha hranjiva u tlu, ali ako će se ovako nastaviti kroz par godina, te uz ove klimatske uvjete, možemo očekivati veliko smanjenje prinosa svih kultura.“ – zaključio je Josip Žatečki.