Raspravljajući o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, Željko Lenart (HSS) je rekao kako je to svakako nužan proces, ali je isto i bolan i kompliciran za mnoge dionike tog procesa.

„Zakon kaže da će se postupcima komasacije smanjiti broj katastarskih čestica poljoprivrednog zemljišta po vlasniku. Imamo danas efikasnijih i bržih metoda kojima možemo smanjiti broj čestica“, rekao je Lenart te naveo vlastiti primjer.

„Parcelu od 4 hektara koju sam složio kupio sam od nekoliko vlasnika, to je 12 čestica, i kada bi želio izbrisati granice između tih čestica, da to bude jedna čestica, morao bih raditi elaborate, mjernike, i to bi me koštalo više nego što to zemljište vrijedi kada se nabavljalo. Komasacija je nekome majka, a nekome maćeha.“

Predložio je da bi se to moglo riješiti jednom administrativnom mjerom. „Tko želi izbrisati čestice i pretvoriti sve u jednu, neka to država odradi o svom trošku za njega.“

Izrazio je bojazan da će se i komasacija provesti na način kako se provela privatizacija i podjela državnog poljoprivrednog zemljišta. „Svaki seljak je sentimentalan prema svojoj njivi. Svoje imanje slažem trideset godina, popravljam zemlju, proširujem, znam za svaku svoju parcelu, na koji način je treba izorati, kuda treba propustiti vodu i ne slažem se s tvrdnjama da manje parcele nisu rentabilne. Pogledajmo sjever Italije, Austriju, jesu li njihove poljoprivrede loše? Mislim da nisu, oni su svjetlosnu godinu ispred nas“, kazao je zastupnik HSS-a.

„Bitno je proizvoditi na svakom komadiću zemlje. Mi danas nemamo dovoljno hrane ni energije. Promašili smo sve poljoprivredne politike. Zbog čega se komasacija nije napravila prije 20 godina? Ili smo možda, kroz natječaje podijelili državno poljoprivredno zemljište, uskoro izlazi moratorij na zabranu kupovine zemlje strancima, pa možda mi sada trebamo i to privatno zemljište okrupniti da stvorimo neke nove, veće parcele pa da pripremimo to za one koji nisu zainteresirani za male parcele? To je pretpostavka, nadam se da nije tako“, zaključio je Lenart.