M. Petir u Popovači pozvala vinare na snažnije korištenje sredstava iz EU “Vinske omotnice”

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir u subotu 19. siječnja u Popovači je sudjelovala na tradicionalnom obilježavanju blagdana sv. Vinka, zaštitnika vinogradara i njihovih vinograda te početku nove vinogradarske godine.
Prigodni program Udruge vinogradara i voćara „Škrlet“ održan je u vinariji Brune Belajca u prisutnosti predstavnika Grada Popovače i Sisačko-moslavačke županije te brojnih vinara i vinogradara, a potom je zastupnica Petir posjetila i Vinariju Trdenić.
Marijana Petir pozvala je sve okupljene da budu aktivniji u povlačenju sredstava iz EU fondova, jer kako je istaknula, iskoristivost sredstava iz „Vinske omotnice“ je do sada bila izuzetno slaba, a naš vinarski i vinogradarski sektor vapi za investicijama. „Za ‘Vinsku omotnicu’ namijenjenu pomoći sektora vina za razdoblje od 2019. do 2023. godine osigurano je 55,5 milijuna eura, odnosno 11,1 milijun eura godišnje. Specifičnost ovog programa je u tome da se sredstva namijenjena za tekuću godinu moraju u toj godini i potrošiti. Zato je važno da projekti budu dobro pripremljeni te vas potičem da se obratite za pomoć Županijskoj razvojnoj agenciji, a Ministarstvo poljoprivrede i Agenciju za plaćanje u poljoprivredi pozivam da ukloni administrativne prepreke jer mi se upravo na komplicirane procedure vinari žale“, rekla je Petir.
Vinarima i vinogradarima omogućeno je sufinanciranje ulaganja u vinarije, promociju i konverziju vinograda s ciljem postizanja konkurentnije proizvodnje i boljeg pozicioniranja naših vina na tržištu. A da je autohtona sorta vina Škrlet već našla svoj put prema tržištu i da je dobro prepoznata govori i činjenica da ima snažnu ambasadoricu, zastupnicu Petir koja Škrlet stalno promovira, a moslavačke je vinare ugostila u Europskom parlamentu i predstavila Škrlet u prijestolnici Europe. „Drago mi je da je naš Škrlet kvalitetniji iz godine u godinu i da vaš trud i ljubav koju ulažete u obradu svojih vinograda daje rezultate“, rekla je Petir zahvalivši svima koji su ostali živjeti i raditi u Moslavini jer na taj način čuvaju hrvatski ruralni prostor.
U Popovači je Petir sudjelovala i na 25. izbornoj izvještajnoj godišnjoj skupštini udruge pčelara „Lipa Popovača“, održanoj u Vinskom dvoru, prilikom čega joj je dodijeljena zahvalnica za predani rad u korist pčela i pčelara. Prigodnim referatom predsjednika udruge Drage Plašćara i tajnika Udruge Dražena Koceta i predajom prve pčelarske zastave udruzi od strane gradonačelnika Josipa Miškovića tom je prigodom obilježena i 25. godišnjica od osnutka te udruge.
Marijana Petir rekla je da je zadovoljna potporama koje je zajedno s kolegama izborila na EU razini za pčelarski sektor te je istaknula da ako i po „najcrnijim scenarijama“ dođe do smanjenja proračuna za poljoprivredu zbog Brexita, sasvim je sigurno da oni koji će bilježiti rast proračuna bit će upravo pčelari. Nakon višegodišnjeg ukazivanja na probleme i izazove s kojima su pčelari suočeni, Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta usvojio je izvješće pod nazivom „Mogućnosti i izazovi za pčelarski sektor EU-a“, a na koje je zastupnica Petir podnijela ukupno 43 mandata u kojima su je podržali i kolege iz EPP-a te su svi usvojeni. Pri tome je osobito važno istaknuti da se, na zahtjev zastupnice Petir, Europska komisija obvezala da će povećati financiranje pčelarstva na način kojim bi se adekvatno poduprla važna ekološka usluga pčela kao oprašivača te da je usvojen i prijedlog sukladno kojem će Komisija objaviti poziv na natječaj s odgovarajućim poticajnim bespovratnim sredstvima za razvoj novog posebnog lijeka za pčele.
„Pčelarski sektor od ključne je važnosti za EU te znatno doprinosi društvu i s gospodarskog aspekta s oko 14,2 milijardi eura godišnje. Poseban je njegov značaj s ekološkog aspekta zbog održavanja ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti jer 84 % biljnih vrsta i 76 % proizvodnje hrane u Europi ovisi o oprašivanju koje obavljaju domaće i divlje pčele. Primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama godišnje se ukupno ulaže 2 milijarde eura na umjetno oprašivanje. Zato moramo cijeniti doprinos pčela te mi je drago da je moj prijedlog da se uvede potpora po pčelinjoj zajednici prihvaćen“, rekla je Marijana Petir.
Petir je izrazila nezadovoljstvo Direktivom o medu koja ne zahtijeva davanje pune informacije potrošačima o stvarnom podrijetlu meda koji se stavlja na tržište te je kritizirala Europsku komisiju koja nema sluha za nužnost promijene te direktive. „Formulacija kako je neki med dobiven miješanjem meda proizvedenog u EU i meda koji nije proizveden u EU ili mu je porijeklo iz EU, kupcu se ne daje apsolutna nikakvu korisnu informaciju. Takav nedorečeni propis kojim se ne zahtijeva točno navođenje porijekla meda uzrok je i drugih problema s kojima se danas naši pčelari susreću, poput enormnog uvoza meda iz Kine koji je prepolovio cijene meda u Hrvatskoj, a što otvara prostor za manipulacije i prijevare“, rekla je Petir i naglasila da je zatražila da ukoliko se ukaže potrebnim provede i antidampinški postupak protiv Kine kako bi se zaštitilo naše pčelare od nelojalne konkurencije ali i potrošače koji žele znati što kupuju.
Petir je zahvalila Udruzi na suradnji te je istaknula da joj je drago da je i predsjednik Udruge Drago Plaščar bio njen gost na Europskom tjednu pčela i oprašivača u Europskom parlamentu koji ona suorganizira te je tom prigodom princu Albertu od Monaca poklonio med iz Moslavine.