Zaklada Sandra Stojić danas je, među ostalim i javnom tribinom, obilježila Svjetski dan hospicija i palijativne skrbi koji se obilježava druge subote u mjesecu listopadu. Ove godine Zaklada ga obilježava 15. godinu ističući svojim kontinuiranim radom važnost dostupnosti dostojne skrbi svima, bez obzira na mjesto ili uvjete života. O važnosti palijative u Hrvatskoj na tribini je govorila upraviteljica Zaklade Sandra Stojić, Biserka Stojić:

„Palijativna skrb je ustavno pravo i pravo svakoga čovjeka. Rođenjem stječemo pravo na kvalitetan život do samoga kraja. Nažalost ljudi na kraju ostaju često puta sami, bez potpore i nekoga tko bi se skrbio o njima i na kraju ostaju i gladni i žedni. To je situacija koja ja jako alarmantna“, rekla je Biserka Stojić.

U Kutini postoji tim palijativne skrbi koji djeluje u sklopu kutinskog Doma zdravlja. O radu ovog tima govorila je koordinatorica tima za palijativnu skrb Valentina Smola koja u timu radi zajedno s višom medicinskom sestrom Ivanom Miklić. One zaprimaju prijave, obilaze pacijente i poveznica su s liječnicima obiteljske medicine, što je od krucijalne važnosti za teško oboljele. Bitno je reći da su u palijativu uključeni svi ne samo pacijenti već i članovi njihovih obitelji, rekla je Valentina Smola.

Koliko su održana obećanja o dostupnosti palijativne skrbi s osvrtom na anketu provedenu 2024. godine govorila je koordinatorica u Zakladi Sandra Stojić, Ana Feltrin Pahel. Podaci govore da je za palijativnu skrb čulo oko 87% anketiranih, a palijativnu skrb koristilo je 31%.

Ono što je zaključila u svom izlaganju jest da jako malo ljudi zna za tim palijativne skrbi. To je još jedna potvrda kako je to tema o kojoj treba što više razgovarati u javnosti ne samo uz Svjetski dan palijativne skrbi, nego svakoga dana. Građane treba upoznati na koji način mogu pomoći svojim najbližima koji su teško bolesni. Sustav palijative u RH je nedovoljno razvijen, no svaki pomak je dobro došao i svaki mali korak znači puno.

Zaklada Stojić koja brine o 150 korisnika i koja kroz projekt zapošljava 25 žena, a tu su i brojni volonteri, jedna je od organizacija civilnog društva koja na tome sustavno radi i nastoji što više senzibilizirati javnosti za skrb o teško bolesnim ljudima koji se ne mogu sami o sebi brinuti. Oni su svuda oko nas i mi moramo naći načina kako biti tu za njih, onoliko koliko je u našoj moći. Zato treba razvijati sustav i unaprjeđivati palijativnu skrb. To treba biti misija ne samo organizacija civilnog društva, nego i jedinica lokalne samouprave, zdravstva, te u konačnici zakonodavstva – zaključeno je u raspravi.
