Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo te proizvodnja prehrambenih proizvoda čine gotovo 20% udjela u prihodima Sisačko-moslavačke županije i ovi sektori zapošljavaju oko 15% svih zaposlenih u pravnim osobama, istaknuto je na stručnom skupu Lokalni izazovi u proizvodnji hrane održanom u Sisku u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, županijskih komora iz Siska, Virovitice i Otočca.
Nazočne su uvodno pozdravili pomoćnica direktora Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Žaklina Jurišić, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak i zamjenik sisačko-moslavačkog župana Mihael Jurić.
„Sisačko-moslavačka županija je je vodeća u Republici Hrvatskoj po broju pčelinjih košnica. Prema dostupnim podacima, u Sisačko-moslavačkoj županiji postoji oko 920 pčelara koji posjeduju približno 51 000 košnica. Stočarstvo, a osobito govedarstvo i konjogojstvo, temelj su poljoprivredne proizvodnje u županiji. U govedarstvu dominira uzgoj simentalske pasmine uz ostale mesne pasmine, a u konjogojstvu izvorne pasmine konja hrvatskog posavca i hrvatskog hladnokrvnjaka. No, starenje stanovništva, potres i otprije već poznate posljedice Domovinskog rata, predstavljaju izazove u proizvodnji hrane na području Sisačko-moslavačke županije, koji se mogu ublažiti poticanjem udruživanja proizvođača, poticajnim mjerama za razvoj deficitarnih sektora u poljoprivredi i razvojem kratkih lanaca opskrbe“, rekao je u svom obraćanju zamjenik župana Mihael Jurić.
„Sisačko-moslavačka županija s 34,8% obradivih površina pod žitaricama i 12,7% pod uljaricama predstavlja strateški važnu županiju u nacionalnoj proizvodnji hrane. Uz veliki zamah u proizvodnji kukuruza, pšenice i zobi bilježi i iznadprosječnu proizvodnju soje od 7% zobi od 9,3% i uljane repice od 6,3% u ukupnoj proizvodnji u RH. Naša je zadaća ciljanim ulaganjima, jačanjem infrastrukture i modernizacijom proizvodnje omogućiti daljnji rast domaće proizvodnje“, rekao je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Hrvatska poljoprivreda suočena je s trostrukim izazovom, proizvodnom stagnacijom, rastućim uvozom i ovisnošću o potporama. Bez strateškog zahvata u zemljišnu politiku, proizvodnu strukturu i tehnološku obnovu, cilj samodostatnosti ostat će teško dostižan.
„Sve je veći jaz između proizvodnje i potreba za hranom u Hrvatskoj. Uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda dosegao je prošle godine nikad viših 6,3 milijarde eura uz deficit od 2,4 milijarde eura. Volumen proizvodnje u sektoru poljoprivrede u 15 godina pao je za 15,5 posto, a prosječni dohodak naših poljoprivrednika iznosi tek 37 posto EU prosjeka. Potrebno je snažnije fokusirati mjere poljoprivredne politike, uz dodatnu mobilizaciju nacionalnih sredstava za investicije u povećanje proizvodnje i konkurentnosti“, pojasnila je Žaklina Jurišić, voditeljica Odjela za poljoprivredu i prehrambenu industriju Sektora za poljoprivredu HGK.