OŠ Zorke Sever škola je po mjeri svakog učenika. Među brojnim projektima, započela je i izradu hrvatsko-romsko-bajaškog rječnika.  „U OŠ Zorke Sever 17% učenika čine učenici Romske nacionalnosti, dok u Područnoj školi Donja Gračenica čak ih je 70%. Smatram da je jako bitno da se svi učenici u našoj školi dobro osjećaju i da dajemo važnost svim učenicima naše škole. Nama su ponos naši učenici romske nacionalnosti i želimo da ih što više nastave svoje obrazovanje. Znači, cilj nam je da nastave srednjoškolsko obrazovanje, kako dječaci tako i djevojčice i isto tako želimo dati značaj jeziku kojim oni govore, a to je bajaški jezik.“  – ističe ravnateljica škole Zvjezdana Martinec i napominje kako je puno projekata pokrenuto kako bi se potaknulo te učenike na edukaciju. „U suradnji s knjižničarkom, učiteljicom informatike i učenicima koji su si dali jako puno truda radi se rječnik kojim se želi pokazati da je bajaški jezik zaseban jezik i da postoji razlika između romskog i bajaškog, zato i radimo hrvatsko-romsko-bajaški rječnik, kako bi se osvijestila javnost o njegovu postojanju.“ – pojašnjava ravnateljica.

Veliku pomoć u realizaciji tog projekta pružio im je Dario Bogdan iz Vidrenjaka, donedavni zaposlenik Saveza Roma Khali sara.  „Drago mi je da mogu pomoći jer sam radio na projektima obrazovanja,  a ovo je jako važan projekt jer je bajaški jezik jako malo istražen i jako je malo pisanog traga o njemu.“ – ističe Bogdan.

Kako se moglo čuti, u rječniku će se nalaziti riječi koje se koriste u svakodnevnom govoru, od pozdrava i osnovnih pitanja do dijelova tijela, brojeva, boja, članova obitelji i domaćih životinja…  „Nadam se da će on biti jedan kontakt između romske i neromske djece, da će imati uvid u tu bogatu romsku kulturu. Moj put je bio jako težak, ali mi je drago da sam ustrajao na obrazovanju i ono je jako važno stoga i poručujem da na tome mora raditi svako dijete.“ – rekao je Dario Bogdan.

Projekt izrade rječnika je pri završetku. Zadovoljna je stoga njegova urednica, knjižničarka Dragana Čubrilo. „Nije nimalo bilo teško okupiti veliki broj djece koja žele sudjelovati u projektu poput ovog. Naime, oni svakodnevno dolaze u knjižnicu, ali samo oni bez negativnih ocjena mogli su sudjelovati u projektu. To ih je malo i motiviralo da isprave ocjene. Nažalost, najviše negativnih ocjena imali iz su lektire koja im predstavlja velik problem zbog jezika. Onima koju su tu, koji uredno izvršavaju sve svoje zadaće, to je svojevrsna nagrada za to što su se malo više trudili od drugih.“ – napomenula je urednica rječnika i dodala kako u ovoj školi nema razlike između djece, svi se intenzivno druže, posebice u višim razredima u kojima je vidljiva ta dobra asimilacija.

Vezano uz samo ideju izrade rječnika pojasnila je, kako je, prema njezinom mišljenju, bajaški jezik bez ikakvog razloga poprilično marginaliziran. „On nije standardi jezik, nema uporišta u standardu, a mi želimo, jer 80% Roma Bajaša koji žive u Hrvatskoj, da svoj jezik nikad ne zaborave jer znamo da je jezik izuzetno bitan. Upravo moto naše škole ukazuje na to da njegujemo tradiciju, ali i gradimo budućnost, a ovaj rječnik dobar je primjer.“

Aktivno na rječniku već drugu školsku godinu ponajviše rade Dijana, Natalija, Andrea i Ivan iz 6. razreda, Sandra i Natalija iz 7. razreda.   U razgovoru s njima saznala sam kako mnogi od njih, zbog slabog poznavanja hrvatskog jezika, u školu su krenuli s odgodom, ali kod većine je situacija suprotna. Nažalost, kod kuće sve manje njeguju svoj materinski jezik te su mnoge od riječi koje će objaviti i zaboravili.

Timu koji aktivno radi na rječniku pridružili su se i učenici posebnih razrednih odjela koji će ga oslikati, te učiteljica informatike Ružica Filipović, koja će odraditi  tehničke stvari. „Moj je zadatak ukoričiti taj rječnik, on mora biti zanimljiv, oku primamljiv i lak za korištenje. Sukladno planu, izradit ćemo i tiskani i digitalni oblik.“ – napominje Filipović.

Suradnik Dario Bogdan smatra da je dobro da djeca pričaju i hrvatski, ali njeguju i bajaški kako se on ne bi zaboravio. Čestita stoga školi na provedbi ovog projekta koji naglašava važnost čuvanja kulture i jezika.