Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora je, nakon rasprave koja je na tematskoj sjednici
Odbora, provedena o izazovima visokoškolskog obrazovanja za potrebe sektora poljoprivrede,
šumarstva i veterinarstva u Republici Hrvatskoj, u čijem radu su sudjelovali predstavnici
akademske zajednice, stručne javnosti, nadležnih komora i studenti Agronomskog fakulteta u
Zagrebu, usvojio preporuke za popularizaciju sektorskog obrazovanja u kojima je pozvao na
pokretanje Nacionalne kampanje o važnosti poljoprivrede.
„Visokoškolsko obrazovanje u poljoprivredi, šumarstvu i veterinarstvu susreće se s brojim
izazovima koji imaju veliki utjecaj na te sektore, ali i na ruralna područja. Uloga znanosti je
podcijenjena, a njen potencijal nije prepoznati to želimo promijeniti jer nam znanost može
ponuditi odgovore na izazove tržišnih kretanja, utvrđivanje proizvođačkih cijena i suzbijanje
nepoštenih trgovačkih praksi, propisivanje kvalitete proizvoda i zaštitu domaće proizvodnje,
ublažavanje klimatskih promjena, elementarnih nepogoda, europskih zelenih ambicija,
upravljanja šumama, suzbijanja bolesti, dostupnosti nužno potrebnih sektorskih usluga i radne
snage, a neposredno i na smanjenje rizika od depopulacije ruralnih područja“ – istaknula je
predsjednica Odbora za poljoprivredu, Marijana Petir i dodala kako je to bio razlog zbog
kojega su u rad sjednice uključeni svi dionici sektora, te je temeljem rasprave Odbor usvojio i
uputio nadležnim tijelima slijedeće

P R E P O R U K E

• Kako se sve manji broj studenata odlučuje za studije iz područja poljoprivrede,
  potrebno je povećati zainteresiranost javnosti, posebice mlađe populacije za
  poljoprivredu, te u tom smislu Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora poziva
  Ministarstvo poljoprivrede da pokrene Nacionalnu kampanju o važnosti poljoprivrede,
  kao temeljne ljudske djelatnosti važne za život i očuvanje ruralnih područja te
  najvažnijih nacionalnih strateških resursa. Potrebno je provoditi i druge aktivnosti za
  popularizaciju obrazovanja u poljoprivredi kroz srednjoškolske i visokoškolske
  ustanove, strukovna udruženja i komore i predstaviti pozitivne primjere u javnom
  prostoru, poglavito u medijima, kao i organizirati radionice i seminare ali i
  osuvremeniti postojeće studijske programe s novim trendovima i znanstveno stručnim
  dostignućima u poljoprivrednoj proizvodnji.
• Poseban naglasak treba staviti na transfer znanja između znanstvenih institucija i
  gospodarstva, a taj transfer mora biti pokretač rasta produktivnosti i konkurentnosti
  hrvatske poljoprivrede. Zbog toga, s ciljem stalne prilagodbe i osuvremenjivanja
  studijskih programa potrebama tržišta rada, Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora
  poziva da se u donošenje studijskih programa aktivno uključi poslodavce, alumnije,
  komore i resorna Ministarstva, te da se u suradnji s Hrvatskim zavodom za
  zapošljavanje i strukovnim komorama kreiraju programi za cjeloživotno obrazovanje u
  području agronomije.
• Zbog velikog broja visokoškolskih ustanova koje obrazuju profil agronoma, potrebno
  je napraviti analizu i utvrditi mogućnost udruživanja i obrazovanja po pojedinim
  područjima u kojima je određena ustanova kadrovski snažnija, vrednujući njen
  znanstveni opus te atraktivnost programa koji se nudi studentima. U tom smislu važno
  je poticati funkcionalnu integraciju visokoškolskih ustanova iz područja poljoprivrede
  na implementaciju zajedničkih i združenih studijskih programa te omogućiti
  cirkulaciju studenata i profesora između fakulteta u Republici Hrvatskoj. U cilju
  jačanja kvalitete nastavnog kadra, značajnije povezanosti s institutima i realnim
  sektorom te smanjenja troškova studija, treba pronaći model kumulativnog radnog
  odnosa za nastavnike u naslovnim zvanjima koji nisu zaposleni na visokom učilištu
  kao i za djelatnike instituta. Dodatno treba razmotriti povezivanje institucija u
  regionalne centre kompetentnosti koji bi bili usmjereni na određeni sektor unutar
  kojega bi izvodili obrazovanje.
• Obzirom na negativne trendove vezano za interes za studijske programe, te
  redefiniranje biotehničkih visokoobrazovnih zvanja kao deficitarnih, potrebno je
  zauzeti odgovoran odnos prema svakom potencijalnom studentu biotehničkog
  područja, te razmotriti prag kojeg je definiralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja
  vezano uz broj studenata potrebnih da bi se pojedini studijski program izvodio,
  posebno ako je riječ o programima specifičnim za neko područje. 
• S ciljem olakšanja modernizacije studijskih programa, Odbor za poljoprivredu
  Hrvatskog sabora ukazuje Ministarstvu poljoprivrede na važnost financiranja nabavke
  opreme potrebne za izvođenje istih. U tom smislu dodatna sredstava potrebno je
  uložiti u modernizaciju i pokriće tekućih troškova održavanja pokušališta te za
  nabavku potrebne mehanizacije i opreme kao i omogućiti korištenje europskih
  sredstava osim za nabavku mehanizacije i pokriće tehničkih troškova, i za promidžbu
  studijskih programa radi povećanja broja upisanih studenata.
• S ciljem održivog upravljanja prirodnim resursima i podizanja kvalitete poljoprivredne
  proizvodnje kao i otvaranja novih radnih mjesta za mlade stručnjake, potrebno je
  poticati uključivanje kvalificirane radne snage u poljoprivredu. Kao što je to već
  regulirano kroz Zakon o poljoprivrednom zemljištu, tako bi ona poljoprivredna
  gospodarstva koja imaju zaposlenog agronoma na puno radno vrijeme, trebala dobiti
  dodatne bodove na natječajima za potpore iz europskih sredstava.
• Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora pozdravlja provedbu Projekta „Stipendiranje
  studenata viših godina poljoprivrednih smjerova na visokoškolskim institucijama na
  području Slavonije, Baranje i Srijema“ i predlaže osiguravanje dodatnih sredstva za
  stipendiranje studenata poljoprivrednih učilišta u Hrvatskoj, uz obvezu da stipendisti
  ostanu raditi u Republici Hrvatskoj određeni broj godina nakon završenog studija ako
  im je osigurano radno mjesto. Osim Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva znanosti
  i obrazovanja, u ovaj model stipendiranja, moglo bi se uključiti i Ministarstvo turizma
  stipendiranjem studenata u obrazovnim programima agroturizma.
• Ograničena dostupnost veterinarske usluge za farmske životinje na nekim područjima
  Republike Hrvatske, ali i slab interesa za upisivanje smjera „Farmske životinje i konji“
  i „Higijena i tehnologija animalnih namirnica i veterinarsko zdravstvo“ na
  Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, ukazuju na potrebu osuvremenjivanja studijskog
  programa, pa time i osiguravanja financijskih sredstava za nabavku neophodno
  potrebne opreme i uređaja za rad od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja, ali i
  prilagodbe studijskog programa digitalnoj transformaciji, a koji bi ovaj studijski smjer
  učinili atraktivnijim, pa time posredno utjecali i na dostupnost veterinarske usluge na
  svim područjima Republike Hrvatske.
• S namjerom zadržavanja stručnjaka u Sektoru šumarstva, Odbor za poljoprivredu
  Hrvatskog sabora ukazuje kako je pri delegiranju nadležnosti za obavljanje radova u
  šumarstvu u obzir potrebno uzeti postojeće prakse i uspostavljene obrazovne procese.
  U tom smislu bi delegiranje poslova projektiranja/izgradnje šumskih prometnica
  građevinskim inženjerima, trebalo preispitati, uzimajući pri tome u obzir da se
  inženjeri šumarstva za ove poslove tijekom svog visokoškolskog obrazovanja
  osposobljavaju i da su do sada te poslove obavljali.
• Značajniji doprinos popularizaciji i privlačnosti visokoškolskog obrazovanja za
  sektore poljoprivrede, šumarstva i veterinarstva mogle bi dati i jedinice lokalne
  samouprave, uključivanjem u rješavanje stambenog pitanja za mlade stručnjake kako
  bi isti ostali raditi na njihovom području.