Povodom Muzejskog ponedjeljka, 6. studenoga, u Muzeju Moslavine Kutina, održana je radionica vezenja pečkog veza svilom.
Na ovoj izuzetno zanimljivoj radionici koju je vodila je Silvija Kantolić, kustosica Etnografskog odjela MMK, polaznice su se uvodno mogle upoznati s nekoliko osnovnih boda koja su dio naše tradicije i nalaze se na velikom broju vezom ukrašenih tekstilnih rukotvorina našega kraja. Potom, riječi je bilo i o mustrama, ali i o samoj nabavci materijala potrebnog za bavljenje ovom tradicijskom aktivnošću. Kako je ovo bio nastavak na radionice tijekom kojih se vezlo koncem, ponovni dolazak bivših polaznica, ali i nekoliko novih lica, zapravo su bili dobar pokazatelj zainteresiranosti ljudi za očuvanje kulturne baštine Moslavine.
„Vezenje je dio nematerijalne kulturne baštine koji su nam preci ostavili u nasljeđe i kao takva je osjetljiva i ugrožena u mnogim segmentima. Muzej se stoga trudi ovakvim radionicama probuditi svijest o očuvanju kulturnog identiteta i same ugroženosti nematerijalne kulturne baštine. Trudimo se održati baštinu još dugo živom, prenoseći ju i čuvajući u izvornim sredinama. Jako sam zadovoljna brojem polaznica, one su pokazatelj da i u današnje vrijeme postoje ljudi koji žele očuvati tradiciju i prenijeti ju na nove generacije.“ – pojasnila je Silvija Kantolić.
Iako su dijelove svojih motiva polaznici izradili i tehnikom veza ovijanca, naglasak je bio na pečkom. Rekla je stoga kustosica nešto više o samom imenu i tehnici izrade: „Smatralo se kao da dolazi ime od peče, ali sama tehnika pečkog veza je postojala i prije pojave peča. Pečki vez je malo kompliciraniji nekome tko prvi puta počinje, ali on je ustvari jako pametan veze. On se još zove i štedni vez zato jer s druge strane štedi konac. Uglavnom dolazi u kombinacijama sa plosnim vezom i sa vezom ovijancem. Može se naći u kombinacijama od 5 ili 7 boja, a to su crvena, žuta, plava, crna, zelena i nijanse tih boja. Znači, ono što je dosta bitno je sklad tih boja, da se te boje lijepo poslože, da bude to oku ugodno i naravno, urednost je jako bitna.“ – pojasnila je Kantolić.
Mnogobrojne polaznice, većinom članovi KUD-ova iz Kutine, Banove Jaruge, Repušnice i Velike Ludine ali i nekadašnje polaznice radionice „Narodno tkivo i vezivo“ poznatog tvorca narodnog ruha Stjepana Šajnovića iz Osekova te zaljubljenice u narodni vez koje se danas njime aktivno bave, nisu krile oduševljene tipom radionice, te su i ovoga puta kao najznačajnije istaknule druženje, razmjenu ideja, te stjecanja novih znanja i vještina.
