Obilježava se Svjetski dan jabuka. Riječ je o jednom od najzdravijih voćnih vrsta pa zato i ne čudi što nosi naziv „kraljica voća“.

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu napravila je prigodnu analizu temeljem koje od ukupnih 30 500 hektara površina pod voćem jabuka se nalazi na 5 100 hektara, a najzastupljenija je sorta idared (33 %). S tom proizvodnjom  bavi se više od 19 tisuća gospodarstvo, a od ukupnog broja gospodarstava njih gotovo 17,5 tisuća su gospodarstva ispod jednog hektara.

Budući da se u Moslavini, posebice na području Velike Ludine, nalazi najviše površina pod jabukom, ona je inspiracija brojnih umjetnika te ponos i jedan od glavnih prihoda voćara.

Marijan Gašparec, predsjednik Udruge voćara i vinogradara Moslavine iz Velike Ludine, ističe kako Moslavina kao regija proizvodi trećinu domaće jabuke, a svake godine sve je bogatiji sortiment, no, nažalost cijene otkupa ne prate nova ulaganja proizvođača. “Cijena se kreće od 2,20 do 3,50 kuna. Kako kreće berba raširenijih sorti cijena pada, pa će cijena idareda biti od 2,20 do 2,50 kuna, zlatnog delišesa od 2,40 do 3 kune, a nešto ekskluzivnijih, sorte fuji i sorte pink lady, od 2,80 do 3 kune.“ – pojasnio je Gašparec.

Uz niske cijene otkupa, proizvođači muku muče s prirodnom nepogodama. Ove su to godine bili kasni proljetni mrazevi i suša. „Zbog nedostatka financijskih sredstava, odnosno zbog nemogućnosti ostvarivanja sufinanciranja projekata modernizacije, mali proizvođači sve češće krče svoje nasade.“ – potvrdio je Vladimir Bohatka, dopredsjednik udruge i predsjednik Općinskog povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, agronom po struci. „Jabuka više nije visokoproduktivna kultura na kojoj se može nešto zaraditi. Vi se možete truditi koliko želite, možete imati lijepu i kvalitetnu jabuku, ali ne možete više postići dobru cijenu. U slučaju elementarnih nepogoda, primjerice ako je šteta od mraza 100-postotna, vi možete vratiti maksimalno 56% sredstava. Znači, jednostavno ta proizvodnja više nije isplativa.“ – istaknuo je Bohatka.

Kako je potvrdio Marijan Gašparec, s Hrvatskom voćarskom zajednicom udruga ima dobru suradnju, no, nažalost to se ne može reći kada je riječ o regionalnoj i državnoj vlasti.„Sve ono što mi godinama pokušavamo promijeniti ide jako, jako sporo. Mislim da u politici, u vlasti, pa tako i u nadležnom ministarstvu, nema dovoljno brzine i želje da se proizvođačima pomogne. Nažalost, previše smo osuđeni na sebe i vidimo da to nije dobro. Površine nam se smanjuju, mladi nam odlaze, poljoprivreda je već par godina grana od koje svi bježe.“

Moslavački voćari jabuku su do prije nekoliko godina izvozili u Sloveniju, Englesku, Dansku i Ujedinjene Arapske Emirate, što pokazuje njezinu kvalitetu. U zadnje vrijeme, ne mogu postići plasman na inozemna tržišta, već ju plasiraju na domaće. Stoga apeliraju na potrošače da se ipak okrenu ovim domaćim proizvodima, te time podrže naše proizvođače i njihove kvalitetne proizvode.