Teška godina za pčelare

Neobično niske temperature za ovo doba godine popraćene u nekim dijelovima zemlje gustim snijegom i mrazom nanijele su ozbiljne štete poljoprivrednicima, a posljedice će osjetiti i pčelari. O trenutnoj situaciji više je rekao moslavački pčelar i član Upravnog odbora Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet. „Mraz je ove godine došao 10-ak dana ranije s obzirom na prošlu godinu. On je oštetio pašu bagrema, odnosno biljku bagrem. Na nižim nadmorskim visinama smrznula se 100%, dok je na višim nadmorskim visinama nešto i preživjelo. Od njega će biti neke paše, no ona neće biti obilna. Mi pčelari to već dobro znamo, mraz kada bude pri temperaturama od -5°C i nižima, ošteti i bagrem koji cvate, dakle ne medi više onako kako je medio dok nije bilo mraza.“-istaknuo je Kocet.

Osim bagrema stradale su vrbe i voćne sorte, koje su također zanimljive pčelarima, dok se štete na amorfi i kestenu tek trebaju utvrditi. „Mi smo proizvodnja pod vedrim nebom, apsolutno ovisimo o vremenskim prilikama i neprilikama i ovo nije ništa novo. Zadnjih godina bilo je boljih i lošijih perioda, a kako će se sve to nastaviti u ovoj, vidjet ćemo“ – zaključio je Kocet dodavši kako su prirodne katastrofe, i nametnici također negativno djelovali na pčelinje zajednice te  su proizvođače meda i pčelinjih proizvoda doveli do situacije u kojoj trebaju odlučiti želi li se i dalje baviti pčelarstvom ili odustati.

„Potres je na području naše županije napravio velike štete, ne samo na objektima već i na pčelinjim zajednicama. Poznato je da je na području Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije propalo oko 6 tisuća zajednica samo zbog potresa. Sad ako tu uključimo i bolesti koje svakodnevno napadaju pčelinje zajednice, rezultati su ove godine jako loši, jer zbog raznih bolesti bilježimo gubitke koji su u prosjeku oko 20%. Kada bi to pretvorili u novac, to su strašne sume i pčelarstvo ove godine, ovog proljeća, što zbog mraza, što zbog potresa, što zbog bolesti, trpi velike gubitke.“ – napomenuo je Kocet.

Prethodnih godina broj pčelara i pčelinjih zajednica bio je u porastu jer je ova grana poljoprivrede jedna od onih za koju se izdvajaju značajna financijska sredstva. Pčelari su zadovoljni i prodajom svojih kvalitetnih proizvoda, koje su kupci unatoč jeftinijim uvoznima prepoznali na tržištu. No, što će biti dalje, upitno je. Oni pravi zaljubljenici u ovaj posao, pčele i pčelinje proizvode, neće odustati tako lako, no zbog brojnih izazova, izostanka sajmova, izložbi i gospodarskih manifestacija, teško je prognozirati što će biti u skorijoj budućnosti.