Grad Kutina se, u suradnji s gradskim ustanovama i školama, uključio u obilježavanje Dana crvenih haljina, nacionalne javnozdravstvene inicijative posvećene podizanju svijesti o moždanom udaru kod žena.
Simboličnim okupljanjem ispred zgrade gradske uprave i zajedničkom fotografijom u crvenom, poslana je poruka solidarnosti, prevencije i brige za zdravlje žena.
Kako ističe Valentina Vrabec-Barta, dr. med. specijalist neurolog iz Poliklinike za neurologiju i neurofiziološku dijagnostiku NPB Popovača, moždani udar moguće je spriječiti, a pravovremenim prepoznavanjem simptoma i dolaskom u bolnicu moguće je uspješno i liječiti.
„U cilju edukacije i podizanja svijesti o moždanom udaru kod žena već sedmu godinu zaredom u Hrvatskoj se svakog prvog petka u mjesecu održava javnozdravstvena kampanja Dan crvenih haljina – nosi crveno. Crvena je boja žene, njene ljepote, snage, ali i ranjivosti. Moždani udar pogađa svaku petu ženu, više žena umire od posljedica moždanog udara nego muškaraca.
Jedan od razloga da moždani udar kod žena nije pravovremeno prepoznat i liječen je i to da žene znaju imati specifične simptome primjerice opću slabost, smušenost, vrtoglavicu, glavobolju, nesvjesticu, mučninu, povraćanje. Žene znaju zanemariti takve simptome. Po prirodi su sklone trpljenju i pretjerano brižne za druge, ne jave se u bolnicu na vrijeme jer uvijek trebaju još nešto napraviti u kućanstvu ili za članove obitelji.
Često je da „prehodaju“ takozvani „nijemi ili lagani“ moždani udar i u nekoliko navrata. Tek po urađenom neuroradiološkom pregledu mozga vide se oštećenja, tzv. kronične vaskularne lezije, što ipak dugoročno ostavlja posljedice u vidu kognitivnih teškoća, depresije, apatije, kronične centralne boli, umora, urinarne inkontinencije, demencije. Invaliditet u tih žena je značajan, a lošija kvaliteta života je neminovna.
U žena starije životne dobi također je učestaliji jedan oblik nepravilnog srčanog ritma, fibrilacije atrija kod kojeg se u srčanoj šupljini stvaraju ugrušci. Ugrušak tako stvoren u srčanoj šupljini i otplavljen u krvnu žilu u mozgu izaziva značajno težak oblik ishemičnog moždanog udara koji je često naknadno krvareći. Ostavlja veći invaliditet i ima višu smrtnost.
Važno je napomenuti činjenicu da žene duže žive, često u samačkim kućanstvima kao udovice te u slučaju nastupa simptoma tipa gubitka svijesti, oduzetosti govora ili slabosti nema nikoga tko bi pozvao hitnu službu. One prekasno dolaze u bolnicu, nekad i sa odgodom od dan -dva. Izostanak pravovremenog liječenja povećava komplikacije, invalidnost i smrtnost.
Važno je reći da u slučaju invaliditeta, nepokretnosti ili demencije ženu često nema tko njegovati, te se često smješta u ustanovu“, pojasnila je Valentina Vrabec-Barta, dr. med. specijalist neurolog iz NPB Popovača.