Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir rekla je da razumije nezadovoljstvo poljoprivrednika koji prosvjeduju diljem Europske Unije, a podršku su im danas dali i hrvatski poljoprivrednici. Kako je istaknula, „poljoprivrednici bi se trebali baviti proizvodnjom hrane, a ne administriranjem“. Dodala je da svake nove izmjene Zajedničke poljoprivredne politike EU stavljaju pred poljoprivrednike sve više administrativnih zahtjeva, umjesto da ih se od istih rasterećuje. Petir je rekla kako je proizvodnja hrane prevažna da bi se olako shvatilo nezadovoljstvo poljoprivrednika te je nužno učiniti sve što je potrebno kako bi oni i dalje za nas proizvodili kvalitetnu hranu po pristupačnim cijenama, a ne se gubili u bespućima papirologije.

Drugi problem je kako je istaknula Petir, preambiciozno postavljena zelena arhitektura u Uniji, u kojoj se kroz visoko postavljene ciljeve, želi postići da EU do 2050. godine bude klimatski neutralni kontinent, no nije logično, istaknula je Petir, da se to isključivo pokušava ostvariti kroz sektor poljoprivrede. Petir je rekla da je dobro da su poljoprivrednici podigli glas jer je nakon toga Europska komisija povukla sporni prijedlog o uporabi pesticida, koji bi za hrvatske poljoprivrednike i poljoprivredu bio poguban.

Zastupnica Petir je podsjetila da je hrvatska poljoprivreda po korištenju pesticida, mineralnih gnojiva i antimikrobnih sredstava ispod prosjeka korištenja u EU te je lošim ocijenila prijedlog Europske komisije koji traži od svih država članica da moraju ispuniti iste ciljeve bez da se vrednuje da ne polaze svi sa istih polaznih osnova. „Kada bi se u Republici Hrvatskoj prepolovila upotreba zaštitnih sredstava i mineralnih gnojiva, to bi značilo da naši poljoprivrednici od tih sredstava ne bi mogli ništa koristiti, što bi bilo pogubno za naše prinose“, rekla je Petir.

Ona je upozorila i na trgovinske sporazume EU s trećim državama, sukladno kojima poljoprivrednici iz trećih  država ne moraju zadovoljiti stroge standarde zaštite okoliša i kvalitete poljoprivrednih proizvoda, koje moraju zadovoljiti europski poljoprivrednici, te pritom ne poštuju i druge okolišne aspekte, poput ograničavanja prekomjernog krčenja šuma u tim državama ili pak korištenja GMO-a i zaštitnih sredstva koja nisu dozvoljena u EU. Njihovi proizvodi  dolaze na europsko tržište po nižim cijenama, oni su nelojalna konkurencija našim poljoprivrednicima, no nisu dobri ni za potrošače.

„Ako smo u Uniji zabranili korištenje nekih zaštitnih sredstava kako bismo zaštitili potrošače i okoliš, onda ne možemo tolerirati da ih koristi netko drugi, da mi pritom takve proizvode plaćamo i urušavamo svoju poljoprivrednu arhitekturu te dovodimo u opasnost zdravlje naših potrošača“, rekla je Petir.

Ona je izrazila nadu da će strateški dijalog koji je je Europska komisija najavila s poljoprivrednicima nakon što su oni otpočeli s prosvjedima, omogućiti da se glas poljoprivrednika čuje i da se europske politike revidiraju sada, kada se to već nije napravilo prije njihovog usvajanja.