Regionalna konferencija Samodostatnost u hrani za održivu budućnost, koju su organizirali HGK Županijska komora Sisak i HGK Županijska komora Otočac, održana je 3. svibnja u Sisku.

Cilj konferencije je razmjenom znanja i primjera dobre prakse ukazati na važnost samodostatnosti u proizvodnji hrane te potaknuti suradnju između poljoprivrednih proizvođača, prehrambene industrije i lokalne i regionalne uprave.

Regionalnu Konferenciju „Samodostatnost u hrani za održivu budućnost“ otvorila je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir.

„Hrvatska ima sve prirodne predispozicije za proizvodnju svih vrsta hrane, za kvalitetne poljoprivredne proizvode i proizvode dodane vrijednosti, kako za domaće tržište, tako i za turističku potrošnju i izvoz. Ipak, samo prirodni potencijali nisu za to dovoljni, a Hrvatskoj poljoprivredi potrebna je potpuna transformacija načina funkcioniranja kako bismo proizvodili proizvode s dodanom vrijednošću i prestali izvoziti sirovinu na kojoj druge države stvaraju dodanu vrijednost“ – istaknula je Marijana Petir, osvrnuvši se da smo samodostatni samo u proizvodnji žitarica i uljarica, te da izvozimo sirovinu, a uvozimo gotove proizvode s čime ne možemo biti zadovoljni.

U tom smislu bi, kako je rekla, povećanje dodane vrijednosti sektora rezultiralo otvaranjem novih radnih mjesta u ruralnim područjima, povećanjem prihoda i diferencijacijom hrvatskih proizvoda. Sektor se treba okrenuti proizvodnji proizvoda koji su prilagođeni specifičnim potrebama kao što su svježi proizvodi, proizvodi prilagođeni potrošačima poput praktičnih proizvoda ili gastro delicija te onih koji su prilagođeni tržištu što uključuje kružno biogospodarstvo, ali i oni za koje potrošači smatraju da su više kvalitete te nerijetko ostvaruju više cijene, što će poljoprivredno-prehrambenom sektoru omogućiti odmak od proizvodnje niske vrijednosti.

“Zato trebamo ulagati u preradbene kapacitete za primarne poljoprivredne proizvode, nove tehnologije proizvodnje, jačati logističke i skladišne kapacitete, prijenos znanja, poticati diversifikaciju proizvodnje i naravno prepoznavati potrebe tržišta i mogućnosti proizvođača“ – rekla je Petir i dodala kako hrvatski poljoprivrednici u ovom programskom razdoblju imaju na raspolaganju preko 5 milijardi eura, no samo financijskim sredstvima ne mogu se riješiti nagomilani problemi u poljoprivredi i ruralnom prostoru koji je izložen depopulaciji i iseljavanju.

Petir je podsjetila na Nacionalnu razvojnu strategiju RH do 2030. godine te nacionalne ciljeve Strategije poljoprivrede do 2030. godine, koji su najavili planirano povećanje obujma poljoprivredne proizvodnje na 30 milijardi kuna do 2030. godine, povećanje produktivnosti rada za 60%, udvostručenje prosječnog dohotka poljoprivrednika, smanjenje stope siromaštva u ruralnim područjima za 25%, rast udjela prehrambene industrije u BDP-u za 20% i povećanje udjela mladih poljoprivrednika na 20%.

„S tom namjerom planirano je povećanje obujma proizvodnje u govedarstvu, svinjogojstvu i kod trajnih nasada, planirana je izgradnja regionalnih skladišno distributivnih centara, povećanje udjela proizvođača u kratkim lancima opskrbe hranom, povećanje udjela proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u poljoprivredi i zaposlenih u biogospodarstvu, dodatnih 25.000 ha pod navodnjavanjem, 40%-tno povećanje pristupa novoj infrastrukturi i temeljenim uslugama na ruralnim područjima, ali i dodatna ulaganja u razmjenu znanja i inovacija.“ – rekla je Petir i dodala kako su planirane aktivnosti prilika i mogućnost ne samo za sektor poljoprivrede, već i za naša ruralna područja.

Hrvatski Nacionalni strateški plan u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, rađen je vodeći se ciljevima Strategije poljoprivrede čiji su ciljevi ambiciozni, no nisu nedostižni, a procjenjuje sa kako će u njihovu realizaciju biti potrebno uložiti 7,5 milijardi EUR-a za hrvatske poljoprivrednike, ali i otkloniti mnogobrojne administrativne, tehničke i druge prepreke koje stoje na putu transformaciji hrvatske poljoprivrede i ostanku ljudi na hrvatskom selu. Petir ističe da moramo prepoznati prilike za rast koje se mogu ostvariti povećanjem količine i podizanjem kvalitete proizvoda, učinkovitijim povezivanjem primarne proizvodnje s prehrambeno-prerađivačkom industrijom i jačanjem pristupa tržištu, posebno u segmentima tržišta svježe hrane i visokokvalitetnih proizvoda.

„U tom smislu je i Odbor za poljoprivredu predložio, a Hrvatski sabor jednoglasno podržao da se zaduži Ministarstvo poljoprivrede za izradu i usvajanje općih standarda kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode namijenjene krajnjim potrošačima, te da se zaduže Ministarstva poljoprivrede i gospodarstva da prilagode postupke zelene javne nabave kojima bi se osigurala minimalna zastupljenost od 20 posto ekoloških i integriranih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i proizvoda iz kratkih lanaca opskrbe hranom“, rekla je Petir i dodala kako povećanje produktivnosti poljoprivredne proizvodnje podrazumijeva i učinkovitiju upotrebu poljoprivrednog zemljišta i upravljanje njime za što je Odbor za poljoprivredu dao niz konstruktivnih prijedloga od kojih je jedan dio i usvojen. Naglasila je da je važno i povećanje javnih i privatnih ulaganja u uvođenje suvremenih tehnoloških rješenja i bolje upravljanje prirodnim resursima kojima Hrvatska obiluje.

U sklopu konferencije održana su tri tematska panela.

Na panelu Pametna poljoprivreda raspravljalo se o tome kako napredne tehnologije poput senzora, umjetne inteligencije mogu poboljšati produktivnost, održivost i sigurnost u poljoprivrednom sektoru. Na drugom panelu Hrana budućnosti tražili su se odgovori na izazove koji su pred nama – hrana će se u budućnosti sve više proizvoditi uz pomoć tehnologije, poput vertikalnog poljoprivrednog uzgoja ili 3D printanja hrane. Osim toga, očekuje se da će se u prehranu uključivati više biljnih proteina i umjetnih mesa kako bi se smanjio utjecaj prehrambene industrije na okoliš. Kako uz potporu lokalnih i regionalnih zajednica, političkih inicijativa i programa podrške na državnom nivou, hrana može biti snažan pokretač oživljavanja i unaprjeđenja života u ruralnim područjima bila je tema trećeg panela pod nazivom Hrana i ruralna revitalizacija.

Skup je u ime župana Ivana Celjaka, pozdravio njegov zamjenik Mihael Jurić koji je istaknuo kako se Sisačko-moslavačka županija ponosi svojom različitosti koja otvara brojne mogućnosti u proizvodnji hrane.

 „U Moslavini smo ponosni na najveće nasade jabuka i na sortu škrlet, u Slavoniji na ratarstvo, na povrtlarstvu proizvodnju na Banovini. Sve je više mladih poljoprivrednika kojima pomažemo kroz konzultantske usluge, na primjer razvojna agencija SIMORA, da se prijave na razne fondove koji obuhvaćaju široke mjere i sve se više koriste i stvaraju dodanu vrijednost našim poljoprivrednicima. Naš smjer je nadogradnja postojeće poljoprivredne proizvodnje“, rekao je Jurić.

Predsjednik HGK Županijske komore Sisak Tihomir Babić rekao je kako je važno povezati proizvođače, struku te lokalnu i regionalnu samoupravu.

„U toj razmjeni iskustava, znanja i primjera dobre prakse ukazali smo na važnost samodostatnosti u proizvodnji. Proizvodnja hrane može imati ključnu ulogu u revitalizaciji, jer potiče lokalnu poljoprivredu, stvara nove poslovne prilike proizvođačima hrane te povećava privlačnost ruralnih područja za stanovanje i život“, naglasio je Babić.

Renomirani stručnjaci iz gospodarstva, akademske zajednice i institucija u svojim izlaganjima govorili su o važnosti lokalne samodostatnosti u proizvodnji hrane. Raspravljali su  i o trenutnim izazovima s kojima se suočava sektor proizvodnje i prerade hrane, kao i o nužnosti sve veće primjene funkcionalne hrane u svrhu očuvanja zdravlja ljudi. Jedan od ključnih alata za postizanje ovih ciljeva je digitalizacija, koja će omogućiti podizanje konkurentnosti domaće poljoprivrede i prehrambene industrije ali i razvoj ruralnih krajeva.