Snimku javnog izlaganja Studije možete pogledati OVDJE
Na tzraženje Grada Kutine javna prezentacija Studije utjecaja na okoliš izgradnje Eko reci parka Kutina i projekta održana je online na službenom youtube kanalu Grada Kutine. Stručnjaci i predstavnik investitora Krešimir Rendeli, direktor Eko reciklažnog parka Vukovar iznijeli su podatke prema kojima Eko preci park Kutina neće imati značajnijeg utjecala na okoliš Grada Kutine.
U zaključku Studije ističe se kako je „Studijom utjecaja na okoliš analizirano postojeće stanje okoliša te su procijenjeni utjecaji s obzirom na zahvat koji se obrađuje predmetnom studijom. Slijedom analize planiranog zahvata, postojećeg stanja okoliša te procijenjenih utjecaja za zaključiti je da će do utjecaja na okoliš doći tijekom faze izgradnje zahvata, korištenja zahvata te u slučaju akcidentnih situacija uslijed kojih također može doći do negativnih utjecaja na okoliš. Utjecaji tijekom izgradnje ocijenjeni su kao kratkotrajni i ograničeni na područje same izgradnje. Tijekom korištenja zahvata prepoznati su utjecaji otpadnih voda, utjecaji emisija u zrak te utjecaji otpada koji će nastajati u Eko reci parku i kojeg će biti potrebno zbrinuti van područja zahvata.
Uz pretpostavku poštivanja svih propisanih mjera, usklađenosti zahvata sa zaključcima o najbolje raspoloživim tehnikama za područje obrade i spaljivanja otpada, zahvat se ocjenjuje kao prihvatljiv za okoliš te se ne smatra potrebnim propisivanje strožih vrijednosti emisija od onih koje se navode u zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama(NRT-i), na temelju Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća, za postupke obrade otpada i postupke spaljivanje otpada.

U Kutini će se u Kogeneracijskom postrojenju Eko reci parka spaljivati 25 t otpada na sat te će se tako proizvoditi toplinska i električna energija spaljivanjem otpada. Tehnološka jedinica za energetsku oporabu otpada/kogeneracijsko postrojenje – energetska oporaba otpada, tj. korištenje otpada uglavnom kao goriva ili drugog načina dobivanja energije, oznaka postupka R 1 (sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, (NN 94/13, 73/17, 14/19, 98/19), Dodatak II.U kogeneracijskom postrojenju moći će se proizvesti maksimalno 9,9 MW električne ili 40 MW toplinske energije. Kao gorivo za rad kogeneracijskog postrojenja planirano je korištenje – nereciklabilnog dijela iz sortirnice, goriva iz otpada te muljeva s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Većinski udio energije sadržane u gorivu potrebnom za rad kogeneracijskog postrojenja dobivat će se unutar Eko reciklažnog parka (nereciklabilni dio otpada iz sortirnice i muljevi iz procesa reciklaze) dok će se manjinski udio energije dobivati korištenjem goriva nastalih izvan ERP-a (goriva iz otpada i muljeva sUPOV-a). Energija proizvedena u kogeneracijskom postrojenju koristit će se za rad samogERP-a te po potrebi za vanjske korisnike.Kapacitet kogeneracijskog postrojenja u studiji je iskazan kroz dvije vrijednosti:- 130.000 t/g što predstavlja prosječnu operativnu vrijednost (ulazne količine) za kogeneracisjko postrojenje- 204.750 t/g što predstavlja najveću količinu otpada/goriva iz otpada koju je tehnički moguće obraditi u kogeneracijskom postroejnju (tzv. worst case scenario).Namjena ove tehnološke jedinice je gospodarenje otpadom postupkom R 1. Za predmetnu tehnološku jedincu primjenjivi su Zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT-i), na temelju Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća za spaljivanje otpada.Zahvat koji se obrađuje predmetnom studijom nalazi se, prema Prilogu I. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/15 i 3/17), pod točkom 21. Spaljivanje neopasnog otpada postupkom D10 i/ili R1 kapaciteta većeg od 100 t/dan te je za isti propisana obaveza provedbe postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš. Isto tako, prema Uredbi o okolišnoj dozvoli (NN 8/14 i 5/18) za zahvat će biti potrebno ishoditi. Uz navedeni maksimalni kapacitet pretpostavljena dinamika ubacivanja goriva u peć je 25,6 t/h. Većinski udio energije sadržane u gorivu potrebnom za rad kogeneracijskog postrojenja dobivat će se unutar Eko reci parka i to od:- ostataka iz postupka sortiranja koji nisu pogodni za proces reciklaže- ostataka iz postupka reciklaže – mulja iz procesa reciklaže goriva iz otpada (RDF) iz vanjskih izvora- mulja s UPOV-aOsnovni dijelovi kogeneracijskog postrojenja su:- područje za skladištenje i mehaničku predobradu, kao i osiguranje kvalitete goriva iz otpada – sustav za skladištenje i doziranje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te ostalih muljeva- sustav za recirkulaciju zraka i otpadnog plina- komora za izgaranje- mjere za smanjenje emisija NOx- sustav korištenja kvarcnog pijeska- plamenici- kotao- sustav čišćenja dimnih plinova
1.2. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES Vršna snaga, kada je riječ o potrebi za električnom energijom cijelog Eko reci parka, iznosi15.220,00 kW. Godišnja potrošnja plina (za potrebe sušenja i početnog paljenja i gašenja kogenerecijskog postrojenja) iznosi 4.033.684 kWh/g. Ukupne procijenjene količine vode za sanitarne potrebe i potrebe tehnološkog procesa su 173500 m3/mg.