Predsjednica Odbora za poljoprivredu u Hrvatskom saboru, Marijana Petir, posljednjim je aktivnostima dala snažnu podršku pčelarima. Među njima su svakako i  interventne mjere pomoći pčelarima za koje se zalaže budući da su u proteklih nekoliko mjeseci teško stradali od klimatskih promjena, odnosno mraza i kiša te potresa. Kako ističe, pčelinje zajednice gotovo su prepolovljene.

„To je bio razlog zbog kojeg sam od ministrice poljoprivrede tražila da se uvedu nacionalne interventne mjere kako bi se pomoglo pčelarskom sektoru, posebice u prihrani pčela jer je godina iznimno teška i one hranu teško mogu same pronaći. Također, tražila sam i da se na europskoj razini u okviru Vijeća naše ministarstvo založi da se i sa europske razine uvedu interventne mjere kako bi se pčelarima pomoglo i u tom smislu očekujem pozitivnu reakciju od strane ministarstva.“    – istaknula je Petir.

Također, Odbor prati i događaje u Europskoj uniji vezane uz zajedničku poljoprivrednu politiku. „Pregovori su još uvijek u tijeku no, nadam se da će se uskoro sklopiti sporazum jer je to u našem interesu zato što je poljoprivredna politika najskuplja i najdugovječnija politika Europske unije i puno je novaca i sredstava potrebno uložiti kako bi poljoprivredna proizvodnja opstala, kako bi se razvijala i kako bi sačuvali ruralni prostor. Nama je za sljedeće proračunsko razdoblje namijenjeno 5 milijardi eura, što nije mali novac, ali ga moramo koristiti na pametan način. Vidjeli smo da je do sad bilo nekakvih lutanja, posebno oko korištenja mjera za ruralni razvoj, a ako želimo da nam ljudi ostanu živjeti na selu, da se dogodi generacijska obnova, da se mladi ljudi bave poljoprivredom, onda trebamo na dobar način trebamo programirati i projekte i financijska sredstva tako da smo trenutno usmjereni k tom cilju.“

Upravo na tom tragu, donesen je i niz zakonodavstva koje bi trebalo pomoći našim poljoprivrednicima. „Možda jedan od najznačajnijih zakona je Zakon o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse koji bi trebao pripomoći da se uvede red na tržište. Ako govorimo o segmentu pčelarstva, tu su pčelari izloženi nepoštenim trgovačkim praksama, često se uvozi med po dampinškim cijenama koji svojim svojstvima i kvalitetom ne odgovara medu nego je riječ o patvorinama. Tome treba stati na kraj i zbog toga čekamo da se promijeni direktiva o medu koja bi išla u smislu označavanja zemlje porijekla meda na staklenci kako bi potrošači znali što kupuju. Potaknula sam inicijativu da se donese Peludni atlas, na tome sad radi Hrvatski pčelarski savez i Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“. Kad bi donijeli Peludni atlas, onda bi kroz analizu meda mogli utvrditi je li taj pelud iz Hrvatske, Kine, Francuske ili neke druge države pa bi tako mogli utjecati na uvođenje reda na tržištu meda.“

Pčelarski sektor u Europskoj uniji doprinosi gospodarstvu i ekonomiji s 15 milijardi eura godišnje, a dok se čeka odgovor Europske komisije, Petir se nada da će država u nacionalnim rezervama pronaći sredstva za pomoć pčelarima.