Čelnici 9 ogranaka MH Križevačko-koprivničke, Bjelovarsko-bilogorske i Sisačko- moslavačke županije 16. listopada zasjedali u Kutini. Predstavili suj rad predsjedniku MH Stipi Botici i glavnom tajniku Zorislavu Lukiću. Predsjednik Botica naglasio je da MH nema stranačku pripadnost, ali to ne znači uz nacionalnu osviještenu kulturu mora izgubiti državotvornost. Iz dvosatnog predstavljanja osjetila s uloga ogranaka u kvaliteti kulturnog života Daruvara, Garešnice, Križevaca. Koprivnice, Kutine, Lipovljana, Novske, Petrinje i Siska. U šarolikoj panorami programa u svakom od devet ogranaka naglašenijom se osjeća nakladnička djelatnost. Neka tiskana djela visokog su znanstvenog sadržaja, a ona istraživačkog zavičajnog sadržaja (uglavnom mjesne monografije) ne objavljuju se bez recenzija. Nisu zanemarene ni umjetničke teme; održavaju se zapaženi koncerti, likovne izložbe, podižu kiparska djela. Ne zanemaruje se ni prirodoslovlje uz koje je posebno spomenut kutinski projekt Budućnost na rubu močvare, Domaćin Kutina pohvaljen je i za rad s mladima u Srednjoj školi Tina Ujevica u programu Kutinski dani znanosti i umjetnosti.

Predsjednik Matice Hrvatske prof. em. Stipe Botica u Kutini je uručio priznanje Matice Dragutinu Pasriću, predsjedniku kutinskog ogranka Matice Hrvatske.
Matica Hrvatska ima 99 ogranka u Hrvatskoj. Kutinski ogranak je jedan od najaktivnijih koji se ističe svojim radu u području nakladništva, kulture i znanosti. Pokretač većine aktivnost Matice u Kutini upravo je Dragutin Pasarić kojem je „Matica Hrvatska dodijelila zahvalnicu za izniman dugogodišnji doprinos Matici Hrvatskoj i cijeloj hrvatskoj kulturi u čuvanju, razvitku i promicanju hrvatskog kulturnog identiteta.“, rekao je prof. em. Stipe Botica čestitajući D. Pasariću.
Ogranak Matice Hrvatske Kutina prije svega svojom nakladničkom djelatnošću, a onda i ostalim aktivnostima pokazao je kako se čuva hrvatska kultura i hrvatske vrijednosti. „Matica Hrvatska državotvorna je institucija. Kad to kažem ne mislim na vlast u državi ili na stranačku određenost. Matica je državotvorna institucija koja vijekovima čuva hrvatske vrijednosti i hrvatski nacionalni identitet.“, istaknuo je predsjednik Matice Stipe Botica.
Posebno je istaknuo važnu ulogu Matice u očuvanju Hrvatskog jezika te je podsjetio na Deklaraciju o hrvatskom jeziku iz 1967. godine i njen značaju u očuvanju hrvatskog jezika. „I danas je naš zadatak čuvati hrvatski jezik pa najavljujem kako će uskoro u saborsku proceduru prijedlog Zakona o javnoj uporabi Hrvatskog jezika. Autor tog Zakona je Matica Hrvatska, jer naša je zadaća da čuvamo Hrvatski jezik, hrvatski nacionalni i kulturni identitet.“, zaključio je prof. em. Stipe Botica.

Tijela Matice Hrvatske 2012. godine izradile su prijedlog Zakona o javnoj uporabi Hrvatskog jezika koji je izazvao dosta rasprava u javnosti. Nakon sedam godina predsjednik Matice najavljuje kako će taj prijedlog Zakona u saborsku proceduru i očekuje njegovo usvajanje.
U prijedlog Zakona Matica Hrvatska ističe „da su svi nasrtaji i pokušaji zatiranja hrvatskoga jezika u prošlosti uvijek bili i pokušaji odnarođivanja i dezintegracije hrvatskoga naroda”, kao i “da je u procesu globalizacije važno štititi nacionalnu posebnost”.
Zbog toga Matica predlaže da se zakonom propiše kako su u RH u službenoj uporabi hrvatski standardni jezik i latinično pismo, koji se moraju koristiti kao sredstvo sporazumijevanja u svim područjima javnog i društvenog života, osim kada se u skladu s Ustavom i posebnim zakonima koriste jezici i pisma manjina.
Traži se tako propisivanje hrvatskog jezika kao službenog u svim državnim i javnim institucijama, školama, znanstvenim institucijama, medijima… Predlaže se i osnivanje Vijeća za javnu uporabu hrvatskog jezika, koje bi trebalo nadzirati provodi li se slovo zakona. Vijeće bi ukupno imalo 21 člana.
Matičin prijedlog zakona sadrži i “kaznene odredbe”. Matica hrvatska tako predlaže da se za one koji se ne drže odredbi zakona, odnosno koji se ne sporazumijevaju standardnim hrvatskim jezikom, zbog toga plaćaju novčane kazne! Kazne bi se kretale od 5 do 10 tisuća kuna za fizičke osobe, odnosno od 50 do 100 tisuća kuna za pravne osobe.