GV Kutina – usvojena izvješća PU Kutina, HZZ-a i gradskih poduzeća

Gradsko vijeće Kutine jučer je usvojilo veći broj izvješća ustanova i trgovačkih društava u vlasništvu Grada, a vijećnici su imali priliku postaviti pitanja direktorima ustanova i poduzeća. Sjednica je počela aktualnim satom na kojem je Nebojša Čović (HDZ) postavio pitanje o dezinsekciji komaraca budući da se građani žale na prisutnost komaraca unatoč njihovu špricanju. Odgovor je dao gradonačelnik Zlatko Babić: „Intenzitetom špricanja i vremenom kada će se ono obavljati upravlja Zavod za javno zdravstvo SMŽ i oni određuju kada će tvrtka s kojom smo mi sklopili ugovor pristupiti špricanju, što je obavljeno ovoga tjedna. I to određuje struka. Još jedno špricanje je u planu za desetak dana. Bilo je upita i žalbi da vozilo nije prošlo nekim ulicama što ćemo provjeriti GPS-om“, rekao je gradonačelnik.


Vijećnici Grada Kutine na jučerašnjoj sjednici Gradskog vijeća dali su suglasnost Sportskom centru Kutina na kreditno zaduženje od 3 mln kn za rekonstrukciju atletske staze na gradskom stadionu i adaptaciju kuglane. Dva sportska terena imaju tehničkih problema i ne mogu služiti svrsi, rekao je Babić, te dodao: „Atletska staza zaslužuje rekonstrukciju i modernu tartan podlogu jer naši atletičari i pojedinačno i kao Atletski klub Moslavina zaslužuju kvalitetnu stazu. Cilj nam je da i Kutina može biti domaćin natjecanjima. Ako već imamo zlatne medalje u Hrvatskoj i Europi onda moramo omogućiti i natjecanja. Što se tiče kuglača, imamo dva kuglačka kluba i ženski klub, dvorana je dobivena uvjetno, i sad je krajnje vrijeme za obnovu tih staza da se i tamo mogu odvijati natjecanja“, kaže Babić.

 Izvješće o stanju nezaposlenosti podnijela je predstojnica Područnog ureda HZZ-a Kutina Sonja Repić, a najvažniji parametar koji je istaknula je da je trenutno nezaposlenost najniža u posljednjih 15 godina prema podacima PU HZZ-a Kutina. S 31. 05. na kutinskom Zavodu za zapošljavanje nalaze se 872 evidentirane osobe, dok se taj broj unazad desetak godina kretao oko 2000.
  

Izvješće o stanju sigurnosti i sigurnosti u prometu podnijeli su predstavnici Policijske uprave Kutina, načelnik Predrag Fitnić, te zamjenik načelnika Prometne policije Žarko Stojisavljević. Stanje sigurnosti na području naše policijske uprave ocijenjeno je povoljnim i dobrim, tako da se čak u pojedinim segmentima stanje i poboljšava u 2019.  Zabilježeno je za 18,6% manje kaznenih djela nego prethodne godine, a razrješenost je veća za 3,1%. U području općeg kriminaliteta imamo 11% manje kaznenih djela, a razrješenost je veća za 9,4%. Od kaznenih djela općeg kriminaliteta najzastupljenija kaznena djela su ona protiv imovine i u ukupnom udjelu čine 43%”, rekao je načelnik PU Kutina. Vijećnik (HSP) Dražen Burić ukazao je na situaciju u Radićevoj ulici odnosno sporadične pucnjeve koji se od tamo mogu čuti. Načelnik je rekao kako se stanje na terenu redovito prati uz pomoć policijske ophodnje.
  

Što se tiče statistika stanja prometu one govore kako je ukupan broj prometnih nesreća veći za 15 nesreća ili za 8,1%, no broj smrtno stradalih osoba manji je za dvije osobe u odnosu na prošlu godinu, dok je teže i lakše ozlijeđenih više. Kako ističe zamjenik načelnika Žarko Stojisavljević najviše je bilo bočnih sudara, sudara pri vožnji unazad, te slijetanja vozila s ceste, a brza vožnja i dalje je najčešća pogreška vozača. Bilo je riječi i o cesti D 45, dugogodišnjem problemu koji će Kutina riješiti tek gradnjom obilaznice jer tegljači i kamioni i dalje su najveći problem prometa u središtu koji se odvija državnom cestom. Kamere su postavljene, a ležeći policajci na koje građani dugo apeliraju u ingerenciji su državnih cesta i oni ih postavljaju prema zadanim parametrima.

   Izvještaj trgovačkog poduzeća RA MRAV podnio je Tomislav Kojundžić koji je nabrojao projekte na kojima se radilo te u tom smislu istaknuo prihode od 1, 3 mln kn. Izviješće o radu Komunalnih servisa podnio je direktor Ivan Lenić.

Rekao je kako je tvrtka stabilna, te najavio je detaljan plan uređenja kutinskog groblja. Ivica Glibo (MOST) sugerirao je povezivanje škola s lokalnim OPG-ima posredstvom Komunalnih servisa kako bi voće i povrće s naših njiva išlo direktno u škole i vrtiće. Gradonačelnik je kao problem iznio proceduru javne nabave i manjih količina proizvoda koje imaju lokalni OPG-ovi a koje trebaju škole, na što Glibo predlaže jednu školu kao pilot projekt.
  

Direktor Moslavine d.o.o. Mijo Šepak uz predstavljanje rasta temeljnog kapitala tvrtke sa nekadašnjih 62 na današnjih 230 mln kn najavio je i mogućnost širenja kutinskog vodno gospodarstvenog poduzeća. Od srpnja voda će se i Lipovljanima isporučivati preko Moslavine d.o.o. koja ima ambicije širenja svoga uslužnog područja, što će povećati i količine potrošnje vode, a smjer je to i u kojem ide i projekt Aglomeracije.

Nezavisna vijećnica Irena Vdović sugerirala je direktoru Moslavine d.o.o. smanjenje cijena usluge vode za građane obzirom na značajne pozitivne financijske pokazatelje u ovoj tvrtki. Šepak je rekao kao su sredstva namijenjena ostvarenju socijalnih prava uglavnom NK radnika koja još nisu izglasale tri jedinice lokalne samouprave, a što se očekuje.
 

Direktorica tvrtke Eko Moslavina, Adrijana Cvrtila, u svom je izviješću podsjetila na posljedice situacije koja je zatečena u tvrtki, odlazak radnika, te proces restrukturiranja koji je zatražila revizija radi stabilizacije poslovanja. Istaknula je i potrebe za daljnjim ulaganjima u tvrtku koja, kako ističe, nisu realizirana u razdoblju njenog prethodnika.

Dara Bursik (SDP) apelirala je na smanjenje cijena odvoza smeća, oko čega kako je vidljivo iz odgovora Adrijane Cvrtile, nema prostora.
  Vijest je i da je Moslavina d.o.o. kupila zgradu Croatia osiguranja umjesto gradnje nove zgrade o kojoj se govori desetak godina. “Ako ste bili u Moslavini d.o.o. vidjeli ste da ljudi rade u uvjetima koji nisu primjereni i poslovna zgrada projekt je koji je prihvaćen od strane svih bivših čelnika Skupštine, odnosno gradonačelnika Kutine za koji smo imali osigurana sredstva. Zgradu smo kupili za 3,8 mln kn i umjesto planirane gradnje nove zgrade uštedjeli smo 5 mln kn, a ona bi mogla biti sjedištem budućeg regionalnog uslužnog područja”, zaključio je Šepak.