Na prošloj sjednici Gradskog vijeća Kutine vijećnici su u potpunosti iskoristili Aktualni sat postavljajući brojna pitanja ponajviše iz područja infrastrukture.
 Vijećnike su najviše zanimali radovi koji su u tijeku, izgradnja vrtića i nove zgrade o čemu su pitanja postavili Milena Amidžić (HDZ) i Ivica Glibo( DP), te Jasminka Molnar (SDP). S jednim i drugim aktivnostima, sukladno odgovorima gradonačelnika, ne bi trebalo biti značajnijih problema, a za izgradnju vrtića očekuju se sredstva Nacionalnog fonda za oporavak i razvoj.
 

Vijećnicu Jasminku Molnar (SDP) zanimalo je tko će dobiti poslovni prostor i multifunkcionalnu dvoranu u novoj zgradi na upravljanje. Rečeno je kako zgradu financira APN, a grad Kutina financira one dijelove zgrade koji će ostati u vlasništvu grada, a to su poslovni prostor i multifunkcionalna dvorana u vrijednosti oko 23,7 mln kn. Gradonačelnik Z. Babić je odgovorio kako grad ima mogućnosti prodati ili unajmiti poslovni prostor, no najam vidi kao dugoročno bolju opciju od koje se može plaćati rata kredita, ali i utjecati na sadržaje koji će biti prikladni za kutinski gradski trg. Što se tiče dvorane njome će upravljati neka od gradskih ustanova, a najviše se spominjalo Pučko otvoreno učilište.
 

Slavko Snovak (HNS) ukazao je na buku u Kolodvorskoj ulici koja dolazi od kafića i motorista, s traženjem mogućnosti uvođenja ležećih policajaca. Kako je odgovoreno ležeći policajci će vjerojatno biti vraćeni. Što se tiče buke od kafića Babić ističe da u svakom dijelu grada ima neki kafić i da mladi moraju negdje živjeti.
– Buka mora biti u određenim okvirima, a tamo gdje se izgubi kontrola i prijeđe mjera normalnog tamo ćemo odreagirati i tražiti od policije da vidi o čemu je riječ.
  Dalibor Žiljak (Laburisti) pitao je gradonačelnika hoće li s njegovim povratkom na radno mjesto doći do kakvih smjena u vodstvu Gradu Kutini?
  

Babić je odgovorio kako su ravnatelji ustanova i škola imali natječaje za reizbore svojih ravnatelja. Što se tiče direktora trgovačkih društava gdje je grad većinski osnivač ide se ka tome, u smislu uređivanja društvenog ugovora, da njihov mandat bude na 5 godina, a ne neograničeno kao što je bilo do sada. Što se tiče gradskih pročelnika Babić ističe da je uglavnom zadovoljan njihovim radom, ali ako oporba ima neki prijedlog da bi netko bio puno bolji na nekom određenom mjestu i donio kvalitetnija rješenja i rezultate otvoren je za razgovore o tome.
   Nezavisnog vijećnika Davora Kljakića zanimalo je je li Grad postao većinski vlasnik u Moslavačkom listu kupnjom 25% udjela od Velike Ludine, te hoće li kupovati i privatne udjele ili udio Grada Popovače u tom trgovačkom društvu?
 

Pročelnik Hrvoje Krmelić odgovorio je kako je grad kupio udjele od Velike Ludine u Moslavačkom listu i time postao vlasnik 50% udjela. Slijedi usuglašavanje putem društvenog ugovora. Daljnje namjere su ulazak u ostatak vlasništva Moslavačkog lista, ili s gradom Popovača ili kupnjom udjela malih udjelnika.
  Gradonačelnik Babić je dodao kako je cilj Grada postati većinski vlasnik Moslavačkog lista te da ove godine Grad namjerava kupiti udjele još desetak udjela malih udjelnika. Kao razlog ulaska u vlasništvo navodi stvaranje kvalitetnijeg gradskog radija, jer trenutno radio, kako objašnajva, ne zadovoljava te kriterije, a postoji potreba i za ulaganjem u kadrove i infrastrukturu, te izjednačavanjem statusa zaposlenika sa zaposlenicima drugih trgovačkih društava.
  

Vijećnika Dragutin Vagnera (HSS) zanimalo je hoće li uslijed odvajanja Komunalnih servisa Popovača oni sudjelovati u sanaciji deponija sukladno njihovom udjelu? Gradonačelnik je odgovorio da vlasnička struktura nema veze s korištenjem deponije. Popovača mora  plaćati odlaganje otpada na deponiju i u tom smislu nemaju nikakve koristi od toga što su suvlasnici. Nadogradnja deponije i proširenju kapaciteta ide iz Fonda, uz sufinanciranje Grada Kutine, jer moramo imati deponiju do otvaranja regionalnog centra u Šaguljama. Bilo bi sve lakše da je Kutina 100% vlasnik ali vlasnička struktura je složena, a tu je i još jedan privatni vlasnik uz JLS u toj strukturi.   
 

Ivanu Masnec (HDZ) zanimala je Aglomeracija u Ilovi i Gojlu, jesu li provedene tlačne probe i koliko će koštati priključak?
  Mijo Šepak, direktor Moslavine d.o.o. odgovorio je kako je na Gojlu ishođena uporabna dozvola i zadovoljni su s odazivom mještana Gojla i Ilove na zahtjevima za priključenje.  Puštanje vode prema kućama bit će uskoro, napravljeni su svi preduvjeti i još je ostao jedan proceduralni uvjet a to je preuzimanje cjevovoda od izvođača i onda će građani moći pustiti vodu na slavini. Priključak će koštati između 300 i 400 kn što je benefit ovog projekta jer je trošak puno manji i tom prilikom pozvao je i ostale građane koji nemaju priključak da podnesu zahtjev za priključenjem.