Gradsko vijeće Kutine jučer je održalo svoju 9. sjednicu koja je počela aktualnim satom. Na njemu je otvoreno nekoliko aktualnih tema, od analize stanja u kutinskim skloništima, prihvata izbjeglih ljudi iz Ukrajine, do izvedbe projekta Aglomeracije u Repušnici, unaprjeđenja uvjeta tamošnjeg doma, ali i drugih aktualnih pitanja na koja je odgovarala zamjenica gradonačelnika Ivana Grdić s nadležnim pročelnicima.
 

Predstavnik nadležne službe Petrokemije d.d. Kutina Ivica Losso podnio je izvješće o kvaliteti zraka na području Grada Kutine za 2021. godinu. Kako je istaknuto Kutina ima 4 lokalne postaje za praćenje kakvoće zraka i kontrole kvalitete zraka i jednu državnu mjeru postaju u Trpimirovoj ulici. U protekloj godini zabilježena su manja prekoračenja po pitanju amonijaka na mjernim postajama, no ta su prekoračenja daleko ispod maksimalno dopuštenih. Temeljem tih analiza kvaliteta zraka spada u 1. kategoriju za sve onečišćujuće tvari na svim postajama lokalne mreže. Vidljiv je i trend smanjenja godišnje koncentracije amonijaka u zraku. Rečeno je i kako je Ministarstvo zaštite okoliša produžilo rok za mjere usmjerene na smanjenje emisije amonijaka do 31. 12. 2024., a za određene parametre i do 31.03. 2027. godine.

   Direktor Eko Moslavine Danijel Husnjak predstavio je izviješće o radu Eko Moslavine za proteklu godinu koje obuhvaća podatke o načinu prikupljanja otpada, količinama prikupljenog otpada, projektima i provedenim aktivnostima u tom razdoblju. Iz iznesenih podataka je vidljivo kako se kontinuirano smanjuje količina miješanog otpada i napredak je vidljiv ponajviše kroz skupljanje otpada na kućnom pragu te kroz reciklažno dvorište. Bilo je riječi i o izdvajanju Grada Popovače iz tvrtke Eko Moslavina.
„Samim time došlo je do izmjene ruta naših kamiona i našeg poslovanja. Mi sada obuhvaćamo općinu Velika Ludina i Kutina, a s promjenom od 1. travnja imamo i novi plan prema kojem će se skupljati komunalni otpad na području Velike Ludine i Kutine. Miješani komunalni otpad skupljat će se jednom tjedno a reciklabilni otpad plastika, papir i humus najmanje jednom mjesečno“, rekao je Husnjak.

 Eko Moslavina jednom godišnje prikuplja i glomazni otpad čija je količina u porastu. Od investicija tijekom 2021. istaknuta je nabava dvaju vozila M1, izrađena je projektna dokumentacija za fotonaponsku elektranu na odlagalištu, organizirane su akcije čišćenja okoliša uz Dan planeta zemlje, obišle su se i škole, no manje nego inače zbog problema s COVID-om.
  Mladen Lisak iz UO za komunalnu infrastrukturu predstavio je odluku o mjerama za sprečavanje odbacivanja otpada na području Grada Kutine koje imaju za cilj smanjiti nepropisno odlaganje otpada te uključuju redoslijed postupanje od zaprimanja obavijesti, do izlaska komunalnih redara na teren.

  Bilo je riječi i o nepropisnom deponiranju otpada istočno i južno od romskog naselja, što su dvije najveće takve deponije u gradu koje su prijavljene Fondu za zaštitu okoliša i koje bi trebale biti sanirane europskim sredstvima. U Kutini je i 9 manjih točkastih deponija koje se prigodno čiste uz ekološke akcije kao što je Zelena čistka. Iako se većina građana po pitanju odlaganja otpada ponaša sukladno pravilima 21. stoljeću i dalje je određeni broj onih koji nepropisno odlažu otpad.

Vijećnik Dragutin Vagner (HSS) u raspravi je stavio naglasak na aktivniju ulogu komunalnih redara i kažnjavanje počinitelja, dok je Miroslav Šnjarić (nezavisni vijećnik) ukazao na određen broj stanara zgrada koji nemaju kartice za odlaganje u polupodzemne spremnike ili kante za smeće, a sve kako bi izbjegli plaćanje i hoće li se na to utjecati – pitao je Šnjarić. Kako je odgovorio Mladen Lisak točno je da određeni broj građana izbjegava preuzeti kartice ili kantu za smeće no to je u obavezi isporučitelja u ovom slučaju Eko Moslavine, jer svaki građanin treba imati kantu odnosno biti u sustavu za odlaganje otpada budući da svaki građanin i producira otpad, što je prema hrvatskom prosjeku oko 1 kg dnevno.
 

Jedna od tema sjednice bila su i decentralizirana sredstva koje gradovi dobivaju s razine države za školstvo, vatrogastvo i dr. potrebe. Oko 5,3 mln kn koliko će decentraliziranih sredstava dobiti Kutina u ovoj godini nisu dostatna sredstva za sve potrebe, na što gradovi godinama upozoravaju, rekao je pročelnik UO za društvene djelatnosti Grada Kutine Željko Tomičić. „Najveći dio odlazi na materijalne troškove osnovnih škola. Samo prijevoz učenika je došao na više od 3,5 mln kn, tu je i povećanje cijena plina… Uz sve to oko 5 mln kn daje se u materijalne troškove osnovnih škola iz sredstava komunalne naknade, a odatle se sufinancira i produženi boravak, prehrana, pomoćnici u nastavi. Kroz proračun za osnovno školstvo izdvaja se oko 55 mln kn, a najveći dio se odnosi na plaće zaposlenika“. rekao je pročelnik za društvene djelatnosti Grada Kutine, Željko Tomičić. Vijećnici su usvojili i prijedloge odluke o imenovanju ulica naselja i trgova na području Grada Kutine.