U Aktualnom satu 9. sjednice Skupštine Sisačko-moslavačke županije Ivan Nekvapil (HNS) pitao je kako napreduju radovi na izdvojenom pogonu staračkog doma u Kutini. Na pitanje vijećnika iz Kutine odgovorio je župan Ivo Žinić.

Na području Kutine nemamo nijedan takav objekt, rekao je župan, i na tom se projektu ozbiljno radi. U suradnji s ravnateljicom Doma zdravlja u Kutini i Gradom Kutinom radi se na pripremi projektne dokumentacije. Za pripremu idejnog projekta, glavnog projekta i svega ostalog u proračunu je osigurano 250 000 kuna i taj će novac biti utrošen, rekao je župan. Trenutno je u tijeku snimanje prostora Doma zdravlja u kojem će objekt biti smješten. Tu je nekad bio privatni korisnik, s kojim je ugovor raskinut. Vjerujem, rekao je župan, da će to ići svojim tijekom, da ćemo uskoro imati i građevinsku dozvolu, da možemo taj projekt kandidirati na EU fondove ili iz nekih drugih izvora osigurati realizaciju Doma umirovljenika Kutina.
Drugo Nekvapilovo pitanje se odnosilo na odlazak ljudi iz Sisačko-moslavačke županije. Pitao je može li i ovdje biti pokrenut neki akcijski plan za zaustavljanje ovog trenda.
Odlazak mladih ljudi, kvalitetnih stručnjaka, veliki je problem ove države. Pokazatelji koje imamo pokazuju da se stanje bar stabiliziralo. Po prvi puta nakon desetak godina nije upisano bitno manje djece u prvi razred. Mi jesmo prije par godina pokrenuli nekoliko mjera pronatalitetne politike, rekao je župan. Mislim da su te mjere dale pozitivan rezultat. Mi danas imamo najveći broj obitelji s troje djece uopće. Potaknut akcijskim planom za Slavoniju župan je rekao: „Na sjednici Vlade prije evo skoro godinu dana u Šibeniku rekao sam premijeru: Gospodine predsjedniče apsolutno podržavam projekt Slavonija, ali gdje smo tu mi? Onda je on rekao: Sisačko-moslavačka županija je jedno od strateških pitanja ove Vlade. Upravo iz razloga te demografske slike, zatim zbog dužine osjetljive granice s Bosnom i Hercegovinom, gdje danas imamo problematiku dolaska osoba izbjeglih iz ratnih područja. Prije nekoliko dana smo potpisali pismo namjere ličko-senjski župan Darko Milinović, karlovački župan Damir Jelić i ja o suradnji na sličan način na koji je to učinila Slavonija. Kroz razvojne projekte, namijenjene isključivo gospodarstvu, želimo promijeniti ovu sliku. Vjerujem i da će ova Vlada i te kako voditi računa o ravnomjernom razvoju cijele Hrvatske.“
Sutra i prekosutra, dodao je župan, u Šibeniku se održavaju Dani regionalnog razvoja, gdje vjerujem da će naša županija za razvojne projekte imati mogućnost povući oko 150 milijuna kuna.

AKTUALNI SAT

Deveta sjednica Županijske skupštine, koja je u srijedu, 3. listopada 2018. godine, održana u Topuskom počela je, nakon što su njene sudionike pozdravili domaćini, načelnik Općine Topusko Ivica Kuzmić i ravnatelj lječilište Topusko dr. Domagoj Mosler, uobičajenim Aktualnim satom.

Petar Ćosić (MOST) pitao je kada će biti donesena odluka o osnivanju Savjeta za zdravlje? Ćosić je rekao kako je to zakonska obveza.
Župan ivo Žinić je odgovorio kako tim koji on vodi trajno brinu o poboljšanju zdravstvene skrbi u našoj županiji. Rekao je kako vjeruje da će biti donesena odluka da se takav savjet i osnuje. Međutim, podsjetio je, upravo njegovim dolaskom na mjesto župana ukinuti su takvi savjeti i savjetnici.
Ćosić je rekao kako je pročelnik Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje smijenjen.
„Nije točno da je pročelnik smijenjen. Na vlastiti zahtjev je otišao na drugo mjesto, u ljekarne Sisak, gdje će kao direktor i dalje voditi brigu o kvaliteti zdravstvene zaštite u našoj županiji.“ Župan je u ovoj prigodi zahvalio pročelniku na suradnji i svemu što je činio, zajedno sa svojim timom i u suradnji sa županom i njegovim suradnicima.
Ćosić je pitao i zbog čega je došlo do povećanja iznosa ugovorenih radova na rekonstrukciji kompleksa bolnice za 759 000 kuna?
Župan je rekao kako nije točno da su ostali izvođači radova dovedeni u nepovoljnu situaciju. Radovi na objektu teku normalno, ne onim intenzitetom kako bismo htjeli, jer se pojavila potreba za dodatnim pilotiranjem objekta. Nije dakle riječ o radovima za koje se unaprijed znalo. Ovi radovi nisu ni mogli biti u troškovniku.
Mijo Latin (HSS) pitao je je li točno da su djelatnici Policijske uprave sisačko-moslavačke obavljali izvide i na kraju oduzeli službeni automobil, vlasništvo SMŽ zbog nepotrebnih servisnih usluga, a u cilju pribavljanja imovinske koristi? Pitao je župana i što je poduzeo protiv djelatnika „koji je to učinio“?
Točno je da je automobil, rekao je župan, temeljem prijave da na tom vozilu nisu izvedeni radovi, oduzet. Vozilo je vraćeno, nisu dobivene nikakve prijave, istragom je utvrđeno da nisu učinjene nikakve nepravilne radnje.
Latin je podsjetio na prilog jedne televizijske kuće u kojoj su prikazani loši uvjeti u kojima žive dvije stare osobe na području Gline. „Vidjeli smo, da kao pripadnici Srpske nacionalne manjine nisu dobili nikakvu pomoć od onih koji se predstavljaju da zastupaju tu populaciju.“ Pitao je hoće li iz Proračuna biti upućena sredstva kako bi te osobe dostojanstvenije živjele?
Župan je rekao kako je čuo za ovaj slučaj. Svi oni koji ovog trena žive u takvim uvjetima su naša briga. Briga su grada, županije, općine, sviju nas, kao društva u cjelini, rekao je. Onim alatima kojima raspolažemo, pomažemo socijalno ugroženim osobama. Sukladno zakonu pomoći ćemo i ovim osobama.
Milan Brigljević (MOST) pitao je zar na području SMŽ nema niti jednog proizvoda koji se može zaštititi i kakve je aktivnosti županija pokrenula kako bi se zaštitili neki proizvodi?
Župan je rekao kako se slaže da je označavanje autohtonih proizvoda u Hrvatskoj itekako prisutno. Upravo na tom tragu Županija radi na jednom proizvodu gotovo dvadeset godina, to je autohtona sorta grožđa škrlet. Nekoliko milijuna kuna je uloženo u klonsku selekciju škrleta. Župan je zahvalio vinarima koji su unaprijedili ovaj proizvod. „Ono što županija zadnje četiri godine čini, kako bi pomogli našim poljoprivrednicima, da opstanu, jest projekt „Kupujmo lokalno“. Omogućili smo poljoprivrednicima da mogu plasirati svoj proizvod.“
Župan je dodao kako se slaže da treba brendirati, ali je to besmisleno ako nema tko proizvoditi. Ono što je cilj županije je da kvalitetne proizvode naših proizvođača plasira na tržištima gdje će ti proizvodi biti puno bolje plaćeni.
Anđelko Hrupački (HDRS) rekao je kako mnoge županije svojim učenicima plaćaju udžbenike i prijevoz, mi ovdje ne možemo naći rješenje za učenike koji stanuju malo ispod 5 km od škole. Radi se o svoti od 25 000 kuna godišnje, rekao je.
Za sve učenike osnovnih škola prijevoz plaća Županija. Za učenike srednjih škola nije predviđen prijevoz. Oni putuju javnim prijevozom. Župan je zamolio i pročelnika Darjana Vlahova da dopuni odgovor, a on je rekao da propise o tome tko ima pravo na prijevoz donosi Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Prijevoz plaća ministarstvo, a oni su propisali kriterij da se prijevoz plaća učenicima koji stanuju više od 5 km od škole.
U drugom svom pitanju Hrupački je opet aktualizirao oslobađanje od plaćanja cestarine na autocesti od Lekenika do Zagreba.
Autocesta, dionica Zagreb-Lekenik, koja se naplaćuje 10 kuna, problem je onima koji njome svakodnevno putuju. Jedan od prijedloga je da ministar Butković dođe u našu županiju i da razgovaramo ne samo o smanjenju naplate cestarine nego i do dovršetku autoceste do Siska.
Karmela Gajdek (SDP) pitala je što je s nabavkom uređaja za magnetnu rezonanciju. Ministarstvo zdravstva je nabavilo devet uređaja, a nijedan, na žalost, nije došao u našu županijsku bolnicu. Prema podatcima na stranici Državnog povjerenstva za nadzor javne nabave vidljivo je, rekla je Gajdek, da je usvojena žalba Siemensa na ponudu za nabavu uređaja, koju je mogao ispuniti samo jedan ponuđač. Troškove će, rekla je, snositi Županija.
Župan je rekao kako je proces prikupljanja sredstava za uređaj za magnetnu rezonanciju pokrenut na način da će Županija prikupiti pola sredstava, a pola će dati Ministarstvo. Prikupljena su potrebna sredstva, 6 milijuna kuna, natječaj je u tijeku, a što se tiče žalbe, državno povjerenstvo će, koliko je županu poznato, donijeti odluku da je sve u redu i da se može krenuti u nabavku uređaja. Od ravnatelja Dujmenovića doznao je kako je postupak u završnoj fazi, te je župan iskazao nadu da ćemo uređaj instalirati do kraja ove ili početka sljedeće godine.
Gajdek je pitala i što je s parkingom kod bolnice u Sisku. Građani pitaju kada će biti završen parking.
U krugu bolnice traju radovi, bolnički krug je uzak. Situacija je takva i bit će takva, rekao je dr. Horvat, zamjenik ravnatelja, dok ne budu završeni radovi. Što se tiče radova u Vinogradskoj to s bolnicom nema nikakve veze.

Mirjana Olujić (SDSS) rekla je kako je Dvor do 2016. godine imao tim jedan, ali sada ima tim dva u kojem nema liječnika. Pitala je postoji li mogućnost da se tamo vrati tim jedan.
Mreža hitne pomoći u našoj županiji, rekao je u odgovoru župan, nije napravljena sukladno potrebama, tako da svi gradovi i općine ne mogu imati timove T1. Na području Dvora i Topuskog imamo timove T2 gdje imamo medicinske tehničare ili sestre i vozače. Oni obavljaju svoj posao jako dobro, imao sam se prilike osobno osvjedočiti. Vrijeme dolaska je izuzetno. Za ove timove, za Dvor i Topusko, Županija plaća troškove i oni su u iznosu od 2 100 000 kuna. Župan je zaključio kako će svakako pokušati naći jedno kvalitetno rješenje kojim bi bile zadovoljene potrebe stanovništva i Dvora i Topuskog., odnosno Gvozda.
Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu SMŽ, dr. Tomislav Fabijanić, pojasnio je dodatno ovaj odgovor. Rekao je kako je brzina, pokrivenost i stručnost naših timova čak i iznad europskih standarda, posebice u našoj županiji.
Olujić je pitala i u kojoj je fazi energetska obnova zgrade županije u Rimskoj ulici.
Pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, regionalni razvoj i fondove EU, Marijan Belošević, kojeg je župan ovlastio za precizan odgovor, rekao je da je zgrada o kojoj je riječ svrstana u jedan od najnižih energetskih razreda. Utvrđene su mjere energetske učinkovitosti koje treba provesti i u razdoblju od 2000. do danas su na toj zgradi provedena tri projekta energetske obnove: izmjena neprohodne terase zgrade, sanacija prohodne terase i izmjena vanjske stolarije te je izmijenjena kotlovnica na lož-ulje u kotlovnicu na pelete. Ukupna vrijednost ovih investicija iznosi 2 300 000 kuna, od čega je iz proračuna financirano 700 000 kuna, a ostatak je realiziran iz natječaja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Prošle godine smo aplicirali izmjenu fasade na toj zgradi, a kroz realizaciju tog projekta se očekuje ušteda od 55 % u odnosu na postojeće troškove. Prije otprilike mjesec dana smo dobili pozitivnu odluku Fonda. Vrijednost ove investicije je 930 000 kuna, a Fond će sufinancirati 60 %, odnosno 570 000 kuna. Narednih dana očekujemo da župan potpiše ugovor s Fondom i nakon toga slijedi javna nabava i realizacija ovog projekt, zaključio je Belošević.