Tematska sjednica saborskog Odbora za poljoprivredu koja je održana u Maloj Ludini bila je posvećena kratkim lancima opskrbe hranom u kontekstu plasmana lokalno proizvedenih proizvoda kroz ponudu ruralnog turizma u Republici Hrvatskoj. O njoj su uz članove Odbora raspravljali i predstavnici resornih ministarstava, ali i predstavnici turističkih subjekata. 

Kako je napomenula predsjednica Odbora Marijana Petir, povezivanje je zelene i plave njive koje se nikako ne događa jedna je od vječnih tema u hrvatskom javnom prostoru: “Vidjeli smo određene statistike koje su dobre za hrvatski turizam, ali nisu toliko dobre za ruralni turizam. Naime, nama se 98% turizma odvija na Jadranu i u Gradu Zagrebu, a svega 2% na kontinentu. Kad pogledamo strukturu vidjet ćemo da je većina tih aktivnosti tijekom srpnja i kolovoza, eventualno se razvuku od lipnja do rujna. Ruralni turizam ima veliki potencijal. Taj potencijal se odnosi na mogućnost bavljenja turizmom tijekom cijele godine, ali ima i svoju jednu kulturnu, tradicijsku dimenziju, ima važnost za očuvanje ruralnog prostora, gastronomske ponude, ali i zadržavanje mladih ljudi na selu. U tom smislu su važni kratki lanci opskrbe hranom, jer ako netko ima tradicijsku kuću, a nema poljoprivrednu proizvodnju, bilo bi dobro da u svojoj bližoj okolici nabavi poljoprivredne proizvode koje će plasirati u ruralnom turizmu.”

Ovom sjednicom željelo se potaknuti ugostitelje i hotelijere da više domaćih poljoprivrednih proizvoda nude u okviru svoje ponude, jer kako je istaknuto, primijećeno je da neki luksuzni hoteli na Jadranu nemaju nijedan hrvatski proizvod. „Iz tog razloga Odbor za poljoprivredu poziva nadležna ministarstva da kroz dodatne porezne olakšice ili neki vid nagrađivanja, bio to dodatni suncokret ili zvjezdica, se nagrade domaći ugostitelji i hotelijeri koji nude domaće proizvode kroz kratke lance opskrbe hranom. To znači, da ustvari, taj proizvod ne putuje daleki put, ne ostavlja ugljični otisak, ne zagađuje se okoliš jer nije opterećenje na transportu, već je došlo s naših OPG-a i na taj način direktno pomažemo našim poljoprivrednim proizvođačima.“ – rekla je Marijana Petir.

Potpore koje se već dodjeljuju daju rezultate, ali moraju biti ciljane, napomenula je Petir, a s istim su se složili i predstavnici resornih ministarstava. Državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta Sandra Herman podsjetila je da se strategija Ministarstva do 2030. godine odnosi upravo na održivi razvoj. “Smatram da je izuzetna suradnja, osobito s naglaskom na održivi razvoj, što Ministarstvo turizma zagovara, te se i naša strategija do 2030. godine odnosi na održivi razvoj. Što zapravo znači podjednak razvoj turizma u svim hrvatskim regijama obzirom na specifičnost te regije, a i sami znamo da tu posebno dolazi do izražaja razvoj turizma na kontinentu, razvoj turizma u ruralnim područjima. Želimo ovom suradnjom postići povezivanje OPG-ova i poljoprivrednih proizvođača sa ugostiteljskim sektorom i mislim da tu samo zajedno možemo nešto ostvariti. Moramo raditi regionalno, u svakoj županiji prema njenim specifičnostima, ovisno o potrebama te županije i tu se svi zajedno moramo ujediniti.”

Vrlo važno je plasirati proizvod u okviru malih kratkih lanaca opskrbe i Ministarstvo poljoprivrede je za to izdvojilo sredstva u Programu ruralnog razvoja kroz dvije mjere, podsjetio je državni tajnik Tugomir Majdak. “Provedena su četiri natječaja. Ali ne samo vezano za financijsku potporu, već i na temelju udruživanja koje je prijeko potrebno kako bi se kratki lanci opskrbe realizirali. Potičemo poljoprivrednike da se udruže u proizvođačke organizacije. Trenutno imamo 23 priznate proizvođačke organizacije i u tom segment vidimo značajan iskorak. U kontinentalnom turizmu nam je vrlo važno poticati i dalje domaću ponudu, lokalne i visokokvalitetne poljoprivredne proizvode i onu hranu koja čini lokalnu destinaciju jednom zajedničkom pričom u ovoj ponudi.”

Sjednici su nazočili i gosti, predstavnici turističkih subjekata, među kojima i Snježana Ožetski, direktorica Moslavačke priče, imanja na kojem je održana sjednica. „Pošto potičem iz poljoprivredne obitelji, ali i obitelji koja je njegovala tradiciju, imanje koje sam naslijedila od svojih roditelja vodim zajedno sa sinom i evo trudimo se što više trudimo se surađivati s lokalnim OPG-ovima i na taj način prezentirati naš moslavački kraj, našu moslavačku hranu.“ –rekla je Ožetski i dodala kako kao najveći problem vidi manjak prezentacije lokalnih OPG-a, odnosno kako bi više trebalo poraditi na njihovoj promociji.

Na kraju vrijedi podsjetiti kako je Odbor za poljoprivredu najaktivniji saborski Odbor, a cilj mu je, između ostalih, osluškivanje potreba s terena te poduzimanje određenih aktivnosti kako bi se one aktualizirale i zadovoljile. Upravo iz tog razloga održana je i ova tematska sjednica, a čijim se pozitivnim rezultatima uskoro možemo nadati, jer sudeći prema rečenom, sve strane su suglasne oko ove važne teme oformljavanja kratkih lanaca opskrbe hranom i plasmana kroz ponudu ruralnog turizma.